U danasnjem ćlanku Vam donosimo pregled faktora koji utiču na procjenu idealne tjelesne težine i objašnjenje zašto broj prikazan na vagi nije dovoljan za donošenje zaključka o zdravlju. Nutricionistica Branka Mirković navodi da treba uzeti u obzir odnos mišićnog i masnog tkiva, širinu zglobova, tjelesnu građu, godine i promjene metabolizma.
Nutricionistica Branka Mirković upozorava da tjelesna težina sama ne pokazuje uvijek stvarno stanje organizma. Osoba s manjom kilažom može imati nepovoljan odnos masnog i mišićnog tkiva, dok neko s većom mišićnom masom može biti teži, ali izgledati zategnuto. Kao orijentacija navode se različiti rasponi prema dobi i tjelesnoj građi za žene visoke oko 170 centimetara. Ipak, prikladna težina određuje se individualno, uz procjenu građe, zdravstvenog stanja, mišićne mase, životne dobi i navika.
Višak kilograma i pretilost predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem, zbog čega mnogi ljudi pokušavaju smršati različitim režimima ishrane. Međutim, prije početka dijete često nije jasno koja bi težina za određenu osobu zaista bila odgovarajuća. Želja za dodatnim mršavljenjem može ostati prisutna čak i nakon što je postignuta težina pri kojoj se osoba dobro osjeća.
Takav pristup lako vodi prema stalnom isprobavanju brzih dijeta. Umjesto održivih navika, pažnja se usmjerava na kratkoročno smanjenje broja na vagi. Nutricionistica Branka Mirković za Blic Ženu objašnjava da postoje formule koje daju okvirnu procjenu, ali da vaga može ponuditi nepotpunu, pa čak i pogrešnu sliku.
Primjer je žena koja je izgubila mišićnu masu umjesto masnog tkiva. Ona može izgledati vitko i imati relativno malu tjelesnu težinu, ali sastav njenog tijela ne mora biti povoljan. Nasuprot tome, osoba s razvijenijom muskulaturom može imati više kilograma, a ipak izgledati zdravo i zategnuto.
Vaga ne pokazuje cijelu sliku
Procjena prikladne težine ne zavisi samo od ukupnog broja kilograma. Važni su odnos mišićnog i masnog tkiva, visina, širina zglobova, prirodna građa, dob i zdravstveno stanje pojedinca.
Zašto ista težina ne odgovara svakoj osobi
Odnos visine i težine može poslužiti kao opća orijentacija, ali ne opisuje sve razlike među ljudima. Dvije žene jednake visine i težine mogu imati različit procenat masnog tkiva, drugačiju količinu mišića i potpuno različitu tjelesnu građu. Zbog toga ista brojka ne mora imati isto značenje za obje.
Branka Mirković predlaže da se u okvirnoj kućnoj procjeni obrati pažnja na širinu zgloba. Osobe s uskim zglobovima mogu se usmjeriti prema donjem dijelu preporučenog raspona, dok se za srednje široke zglobove navodi prosječna vrijednost. Žene sa širokim zapešćima, atletskom građom i većom mišićnom masom mogu biti bliže gornjoj granici normalnog raspona.
Takva podjela ipak ostaje samo orijentaciona. Tačniju procjenu može napraviti kvalifikovani stručnjak, posebno ako osoba ima hronično oboljenje, veći višak kilograma, izražen gubitak težine ili planira značajnije promjene u ishrani.
Nutricionistica napominje i da se društvena predstava idealne težine promijenila tokom posljednjih dvadesetak godina. Od ljudi se sve češće očekuje da budu mršaviji nego što se ranije smatralo privlačnim, što može stvoriti dodatni pritisak i udaljiti pažnju od zdravlja.
Orijentacione vrijednosti prema dobi i građi
U dostavljenom izvoru sve brojke odnose se na žene prosječne visine od 170 centimetara. Za dob između 18. i 25. godine kao srednja vrijednost navodi se 61 kilogram. Za žene vitke građe preporučuje se približno 55 kilograma, za srednju građu 61, a za krupniju oko 67 kilograma.
U ovom životnom periodu metabolizam je obično povoljniji, ali se i dalje savjetuje redovna fizička aktivnost tri do četiri puta sedmično. Kao primjeri navode se kardio i aerobne vježbe, brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje. Prehrana bi trebala uključivati ribu, meso, mliječne proizvode, cjelovite žitarice te dovoljno voća i povrća, uz povremenu čokoladu.
Za žene između 25. i 40. godine prosječna orijentaciona težina iznosi 62,5 kilograma. Prema građi, navedene su vrijednosti od 56,5 kilograma za vitku, 62,5 za srednju i 68,5 kilograma za krupniju građu. U tridesetim godinama metabolizam može početi postepeno usporavati, pa se preporučuju umjerenost u ishrani i smanjenje visokokaloričnih namirnica, masnijih mliječnih proizvoda i slatkiša.
Fizička aktivnost u toj dobi preporučuje se približno tri puta sedmično. Plivanje, brzo hodanje i umjerena vožnja bicikla izdvojeni su kao aktivnosti koje mogu pomoći pri održavanju kondicije i tjelesne težine.
Orijentacija za visinu od 170 centimetara
Od 18. do 25. godine izvor navodi 55, 61 i 67 kilograma prema vitkoj, srednjoj i krupnijoj građi. Od 25. do 40. godine vrijednosti su 56,5, 62,5 i 68,5 kilograma. Nakon četrdesete navode se 58, 64 i 70 kilograma, a između 50. i 60. godine 60, 66 i 72 kilograma.
Promjene nakon četrdesete i uoči menopauze
Poslije četrdesete godine metabolizam nastavlja usporavati, a nakupljene kilograme može biti teže izgubiti nego tokom tridesetih. Prema izvoru, žene vitke građe u ovom periodu mogu se orijentisati prema težini od 58 kilograma, žene srednje građe prema 64, a one krupnije prema približno 70 kilograma.
Preporuke uključuju nemasno meso, ribu, laganije mliječne proizvode i obilje svježeg voća i povrća. Količine hljeba, tjestenine, krompira i riže trebalo bi prilagoditi ukupnim potrebama. Joga i plivanje dva do tri puta sedmično izdvojeni su kao prikladni oblici aktivnosti.
Između 50. i 60. godine, kada se žene približavaju menopauzi, hormonalne promjene i sporiji metabolizam mogu uticati na tjelesnu težinu. Izvor navodi da dnevne energetske potrebe mogu biti manje nego ranije, ali količinu kalorija ne bi trebalo samostalno drastično smanjivati prema jednoj općoj brojci.
Za ovaj period kao orijentacija se navodi 60 kilograma za vitku građu, 66 za srednju i 72 kilograma za krupniju građu. Preporučuje se četiri do pet manjih obroka, umjerene porcije, laganiji mliječni proizvodi, nemasno meso, riba, voće i povrće. Svakodnevno hodanje, plivanje, joga i vježbe prilagođene dobi mogu pomoći u očuvanju pokretljivosti i mišićne mase.
Zdravstvena napomena: Navedene vrijednosti predstavljaju opće orijentacije za žene visoke oko 170 centimetara i nisu individualni plan mršavljenja. Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, procjenu tjelesnog sastava ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Prema završnoj podjeli iz izvora, za ženu visoku 170 centimetara težina ispod 53,5 kilograma smatra se nedovoljnom, dok se raspon od 53,5 do 72 kilograma navodi kao zdrav. Vrijednosti od 72 do 86,5 kilograma označene su kao povećana tjelesna težina, a više od 86,5 kilograma kao izrazit višak.
Takvi rasponi mogu poslužiti samo kao početna orijentacija. Sa starenjem se prirodno smanjuje mišićna masa, zbog čega održavanje mišića kroz primjerenu fizičku aktivnost postaje posebno važno. Cilj zato ne bi trebao biti postizanje jedne univerzalne brojke, nego težine i tjelesnog sastava koji odgovaraju građi, dobi i zdravstvenom stanju konkretne osobe.
