U danasnjem članku donosimo priču o dječijem razvoju i mogućoj vezi između nedostatka kretanja tokom dana i problema sa uspavljivanjem. Dr Ranko Rajović posebno ukazuje na važnost slobodne igre, puzanja, trčanja, penjanja i drugih prirodnih aktivnosti kroz koje djeca ne troše samo energiju, već istovremeno razvijaju koordinaciju, pažnju i samostalnost
.Problemi sa uspavljivanjem kod djece ne moraju uvijek značiti da je dijete neposlušno ili previše razmaženo. Dr Ranko Rajović naglašava važnost svakodnevnog kretanja, slobodne igre, puzanja, penjanja, trčanja i drugih aktivnosti koje doprinose razvoju dječijeg mozga. Previše vremena pred ekranima može privremeno umiriti dijete, ali tijelo pritom ostaje neaktivno. Kada se tokom dana ne potroši dovoljno energije kroz prirodno kretanje, pred spavanje se mogu pojaviti nemir, ustajanje iz kreveta i teškoće sa smirivanjem.
Mnogi roditelji dječiji nemir pred spavanje prvo povezuju sa neposlušnošću ili viškom energije. Međutim, prema objašnjenju dr Rajovića, problem ponekad može biti povezan upravo sa manjkom prirodnog kretanja tokom dana
Savremeni način života djeci često donosi više vremena u zatvorenom prostoru, pred ekranima i pod stalnim nadzorom odraslih. Roditelji iz najbolje namjere pokušavaju spriječiti padove, prljanje, udarce ili nered, ali upravo kroz takve male izazove dijete upoznaje vlastito tijelo i prostor oko sebe.
Ključne informacije
Kretanje za dijete nije samo način da potroši višak energije. Puzanje, skakanje, trčanje, penjanje i održavanje ravnoteže istovremeno podstiču razvoj koordinacije, koncentracije, snalaženja u prostoru i samostalnosti.
Dijete uči cijelim tijelom, ne samo sjedenjem i slušanjem
Djeca ne razvijaju mozak isključivo kroz mirne aktivnosti. Kada pužu, skaču, penju se, trče ili pokušavaju zadržati ravnotežu, njihov mozak prima brojne informacije o prostoru, položaju tijela i načinu koordinacije pokreta.
Dr Rajović posebno naglašava značaj puzanja u ranom uzrastu. Roditelji često s nestrpljenjem čekaju da dijete prohoda, ali faza puzanja ima svoju važnu ulogu i ne treba je posmatrati samo kao kratki prijelaz prema hodanju.
Tokom puzanja dijete usklađuje pokrete ruku i nogu, razvija osjećaj za prostor, jača mišiće i uči kako da reaguje na prepreke. Kroz takvu vrstu aktivnosti postepeno gradi koordinaciju koja će mu biti potrebna u brojnim drugim svakodnevnim situacijama.
Zbog toga stalno ograničavanje kretanja samo da bi dijete bilo mirno može imati suprotan efekat od onoga što roditelj očekuje. Česte zabrane poput „ne trči“, „nemoj se penjati“, „pašćeš“ ili „nemoj se uprljati“ najčešće dolaze iz brige, ali istovremeno mogu smanjiti prilike za prirodno istraživanje.
Kada dijete pokušava dohvatiti predmet, savladati prepreku ili održati ravnotežu, ono ne vježba samo mišiće. U takvim situacijama razvija upornost, procjenu prostora, koordinaciju i osjećaj samostalnosti.
Previše ekrana može smiriti dijete, ali tijelo i dalje ostaje neaktivno
Poseban problem nastaje kada veliki dio dana prolazi uz telefon, tablet ili televizor. Ekran može privremeno zadržati dječiju pažnju i učiniti da dijete djeluje mirnije, ali u tom periodu tijelo nema priliku za kretanje koje mu je prirodno potrebno.
Mozak tada prima mnogo informacija kroz slike, zvukove i sadržaje, dok fizička aktivnost ostaje minimalna. Upravo zato dijete može izgledati umorno, a da njegov organizam istovremeno nije prošao uobičajen ritam aktivnosti tokom dana.
Pred spavanje se tada mogu pojaviti nervoza, često ustajanje iz kreveta, traženje dodatne pažnje ili teškoće sa smirivanjem. Roditelj može steći utisak da dijete jednostavno odbija da spava, dok uzrok može biti u tome što tokom dana nije bilo dovoljno prostora za trčanje, igru i druge oblike kretanja.
Važan trenutak
Dijete koje je mnogo vremena provelo mirno pred ekranom može izgledati umorno, ali njegovo tijelo nije nužno prošlo prirodan ciklus aktivnosti i odmora. Slobodna igra i svakodnevno kretanje mogu pomoći da prelazak prema večernjem odmoru bude prirodniji.
Djeca koja tokom dana trče napolju, skaču, penju se, istražuju prostor i igraju s drugom djecom češće prolaze kroz jasniji ritam aktivnosti i odmora. Poenta nije da se dijete iscrpljuje, već da ima priliku koristiti tijelo na način koji odgovara njegovom razvoju.
Za kvalitetno kretanje nisu potrebne skupe aktivnosti
Roditelji ne moraju organizovati komplikovan raspored niti plaćati posebne treninge da bi dijete bilo aktivno. U izvornom tekstu kao korisni primjeri navode se trčanje napolju, vožnja bicikla, igra loptom, šetnja, skakanje, penjanje na sigurne sprave, balansiranje i slobodna igra sa drugom djecom.
Takve aktivnosti mogu biti jednostavan dio svakodnevice. Dijete kroz njih istovremeno koristi mišiće, razvija koordinaciju i uči da procjenjuje prostor i vlastite mogućnosti.
Dr Rajović upozorava da savremeni način života djeci često oduzima upravo slobodu kretanja. Život u stanovima, mnogo vremena pred ekranima i stalna kontrola odraslih mogu smanjiti priliku da dijete spontano istražuje okolinu.
Takav nedostatak kretanja može se pokazivati na različite načine. U tekstu se navode nemir, slabija koncentracija i teškoće sa spavanjem kao mogući znakovi da dijete tokom dana nije imalo dovoljno prirodne aktivnosti.
Praktičan savjet
Djetetu svakog dana treba omogućiti prostor za slobodnu i sigurnu igru: trčanje, hodanje, vožnju bicikla, igru loptom, skakanje, penjanje i balansiranje. Aktivnost ne mora biti strogo organizovana da bi bila korisna.
Važno je pritom razlikovati prirodnu potrebu za pokretom od neposlušnosti. Dijete koje često skače, trči ili teško dugo sjedi ne mora nužno namjerno praviti problem, već može pokušavati zadovoljiti ono što njegov organizam traži.
Roditeljima zato nije potreban savršen raspored niti stalna kontrola svakog dječijeg koraka. Mnogo je važnije pronaći ravnotežu između sigurnosti i prostora u kojem dijete može pokušavati, istraživati, pogriješiti i ponovo pokušati.
Kroz takva iskustva dijete ne upoznaje samo okolinu. Ono postepeno uči kako funkcioniše njegovo tijelo, šta može savladati i kako da bude samostalnije, dok prirodni ritam kretanja tokom dana može doprinijeti i mirnijem prelasku u vrijeme odmora i spavanja.
“`
