U danasnjem članku donosimo temu o kojoj se često govori uz mnogo pretjerivanja – šta se zapravo može dogoditi organizmu kada osoba duži period nema intimne odnose.
Iako seksualna aktivnost nekim ljudima doprinosi osjećaju opuštenosti, povezanosti i zadovoljstva, ne postoji pravilo prema kojem apstinencija nakon određenog broja dana ili mjeseci postaje opasna za zdravlje.
Intimni život veoma se razlikuje od osobe do osobe. Nekome je seksualni kontakt važan dio partnerske povezanosti i emocionalne dobrobiti, dok druga osoba može mjesecima ili godinama biti bez odnosa i pritom se osjećati potpuno dobro.
Zbog toga je pogrešno govoriti o jednoj granici nakon koje tijelo počinje „stradati“. Mnogo toga zavisi od dobi, hormonalnog statusa, odnosa s partnerom, psihičkog stanja, životnih okolnosti i individualne seksualne želje.
Ne postoji obavezna učestalost
Ne postoji medicinski propisan broj intimnih odnosa sedmično ili mjesečno koji bi svaka osoba trebala imati. Normalno je ono što odgovara osobi ili paru, pod uslovom da nema bola, prisile ili drugih zdravstvenih problema.
Libido se kod nekih može smanjiti, a kod drugih ne mora
Jedna od promjena koja se ponekad primijeti tokom duže seksualne apstinencije odnosi se na seksualnu želju.
Kod nekih ljudi želja može privremeno oslabiti. Kada seksualna aktivnost dugo nije dio svakodnevice, osoba se može jednostavno naviknuti na drugačiji ritam i manje razmišljati o intimnosti.
Kod drugih se događa potpuno suprotno – seksualna želja može ostati ista ili čak postati izraženija.
Zbog toga nije tačno da apstinencija automatski „gasi“ libido. Seksualna želja zavisi od mnogo faktora, uključujući stres, kvalitet odnosa, san, hormone, lijekove, samopouzdanje i opće zdravstveno stanje.
Ako se libido naglo promijeni bez jasnog razloga i to osobi stvara nelagodu, korisno je razgovarati s liječnikom ili drugim odgovarajućim stručnjakom.
Raspoloženje i stres mogu biti povezani s intimnošću
Tokom seksualnog uzbuđenja i bliskog fizičkog kontakta mogu se oslobađati supstance poput oksitocina i endorfina, koje se povezuju s osjećajem ugode, opuštenosti i bliskosti.
Zbog toga neke osobe nakon intimnog odnosa osjećaju manje napetosti ili lakše zaspu.
To, međutim, ne znači da će osoba bez seksualnih odnosa automatski postati nervozna, depresivna ili imati probleme sa spavanjem.
Sličan osjećaj smirenosti mogu pružiti i fizička aktivnost, dodir, zagrljaji, razgovor s bliskom osobom, masaža, kvalitetan san i druge aktivnosti koje smanjuju stres.
Nedostatak seksa nije isto što i nedostatak bliskosti
Osoba može biti bez seksualnih odnosa, a istovremeno imati dovoljno emocionalne bliskosti, dodira, podrške i osjećaja povezanosti. Upravo taj širi kontekst često je važniji od same učestalosti seksualnog kontakta.
Kod žena se mogu javiti suhoća i osjetljivost, ali uzrok nije uvijek apstinencija
U izvornom tekstu posebno se spominju žene koje nakon dužeg perioda bez odnosa mogu osjetiti nelagodu kada ponovo postanu seksualno aktivne.
Takvo iskustvo je moguće, ali ga ne treba automatski pripisivati tome što žena „dugo nije imala odnos“.
Suhoća vagine i promjene elastičnosti tkiva češće su povezane s hormonalnim promjenama, naročito u perimenopauzi i menopauzi, kao i s određenim lijekovima, stresom ili nedovoljnom seksualnom stimulacijom.
Ako nakon dužeg perioda apstinencije prvi odnos bude neugodan, sporiji tempo, više vremena za uzbuđenje i odgovarajući lubrikant mogu pomoći.
Ako se bol ponavlja, ako postoji peckanje, krvarenje ili izražena suhoća, preporučuje se razgovor s ginekologom.
Da li „najviše strada“ jedan dio tijela?
Senzacionalni naslovi ponekad sugerišu da određeni organ ili dio tijela ozbiljno strada kada nema seksualnih odnosa. Takva formulacija nije precizna.
Ne postoji jedan organ koji će se „pokvariti“ ili prestati normalno funkcionisati samo zato što osoba nije seksualno aktivna.
Reproduktivni i seksualni organi ne zahtijevaju određeni broj seksualnih odnosa da bi ostali zdravi.
Mnogo su važniji hormonalni status, cirkulacija, opće zdravstveno stanje, higijena, eventualne hronične bolesti i redovni preventivni pregledi.
Važna razlika
Apstinencija sama po sebi nije bolest. Problem postoji tek ako osoba zbog nedostatka intimnosti pati, ima bol, izraženu suhoću, naglu promjenu libida ili druge simptome koji utiču na kvalitet života.
U vezi nedostatak intimnosti ponekad više utiče na odnos nego na tijelo
Kada su oba partnera zadovoljna učestalošću seksualnog kontakta, period bez odnosa ne mora predstavljati nikakav problem.
Teškoće se mogu pojaviti kada partneri imaju veoma različite potrebe, a o njima ne razgovaraju otvoreno.
Jedna osoba može nedostatak fizičkog kontakta doživjeti kao odbacivanje, dok druga možda prolazi kroz stres, zdravstvene probleme, umor ili hormonalne promjene zbog kojih trenutno nema seksualnu želju.
U takvim situacijama problem nije nužno sama apstinencija, već nedostatak komunikacije i pogrešno tumačenje ponašanja partnera.
Otvoren razgovor bez pritiska često je mnogo korisniji od pokušaja da se ispuni neka zamišljena norma o tome koliko često „bi trebalo“ imati odnose.
San ne zavisi samo od seksualne aktivnosti
Neki ljudi zaista primjećuju da nakon orgazma ili intimnog kontakta lakše zaspu. Opuštanje i osjećaj sigurnosti mogu doprinijeti mirnijem snu.
Ipak, ne može se zaključiti da će odsustvo intimnih odnosa izazvati nesanicu.
Kvalitet sna zavisi od mnogo snažnijih faktora: stresa, kofeina, alkohola, rasporeda spavanja, fizičke aktivnosti, mentalnog zdravlja i određenih bolesti.
Ako osoba mjesecima loše spava, mnogo je korisnije tražiti stvarni uzrok problema nego automatski ga povezivati s nedostatkom seksualnih odnosa.
Samopouzdanje takođe zavisi od šireg konteksta
Za neke ljude seksualna poželjnost predstavlja važan dio slike o sebi. Zbog toga period bez partnera ili seksualnog kontakta može kod njih izazvati nesigurnost.
Međutim, nedostatak seksualnih odnosa sam po sebi ne mora smanjiti samopouzdanje.
Osoba može imati zadovoljavajući život, dobre odnose, stabilno samopoštovanje i osjećaj ispunjenosti bez seksualnog partnera.
Problem nastaje ako se vlastita vrijednost počne mjeriti isključivo time da li je osoba seksualno poželjna drugima.
Ključ je u ličnom osjećaju
Ako osoba nema intimne odnose i zbog toga ne osjeća nikakvu nelagodu, nema medicinskog razloga da se zbog same apstinencije smatra nezdravom. Ako joj nedostatak bliskosti stvara problem, tada vrijedi razgovarati o uzrocima i potrebama.
Ne postoji rok nakon kojeg intimni odnosi „moraju“ biti obnovljeni
Neko može imati seksualne odnose nekoliko puta sedmično, neko nekoliko puta godišnje, a neko ih možda uopšte ne želi.
Sve te situacije mogu biti normalne ako odgovaraju osobi i ne izazivaju patnju.
Zato nije korisno postavljati pitanje koliko dugo je „predugo“ biti bez intimnih odnosa bez uzimanja u obzir individualnih okolnosti.
Mnogo je važnije obratiti pažnju na to postoji li bol, smanjena želja koja osobu zabrinjava, hormonalni simptomi ili problem u odnosu s partnerom.
U tim situacijama razgovor s ginekologom, urologom, porodičnim liječnikom ili stručnjakom za seksualno zdravlje može pomoći da se utvrdi postoji li zdravstveni razlog za promjene.
Zdravstvena napomena: Izostanak seksualnih odnosa sam po sebi nije bolest i nema univerzalno propisanog perioda nakon kojeg postaje štetan. Ako se javljaju bol, krvarenje, izražena vaginalna suhoća, nagle promjene seksualne želje ili drugi simptomi, potrebno je obratiti se kvalifikovanom zdravstvenom radniku.
Intimnost je za mnoge ljude važan dio života, ali nije jedini izvor zdravlja, dobrog raspoloženja ili emocionalne povezanosti.
Neko će period bez seksualnih odnosa jedva primijetiti, dok će drugoj osobi nedostajati fizička bliskost i osjećaj povezanosti koji uz nju dolazi.
Najvažnije je zato ne porediti vlastiti intimni život s tuđim niti vjerovati da postoji univerzalni raspored kojem bi svi trebali odgovarati.
Tijelo nema štopericu koja nakon određenog broja dana bez seksa počinje propadati. Mnogo je važnije slušati vlastite potrebe, otvoreno komunicirati s partnerom i potražiti stručni savjet kada se pojave stvarne zdravstvene tegobe.
“`
