Švedska centralna banka objavila je preporuku koja građanima savjetuje da kod kuće imaju određenu količinu gotovine za slučaj kada kartična plaćanja, internet ili električna energija privremeno zakažu. U vremenu kada se svakodnevne kupovine sve češće obavljaju telefonom ili karticom, Riksbank podsjeća da i najmoderniji platni sistemi mogu biti ranjivi na tehničke kvarove i prekide komunikacija.
Poruka koja je stigla iz Švedske odnosi se na vrlo praktično pitanje: kako platiti hranu, lijekove ili druge osnovne potrepštine ako prodajni terminali ne rade, a mreža ne može uspostaviti vezu s bankama. Upravo zbog takvih scenarija Sveriges Riksbank je 4. marta 2026. godine iznijela smjernice koje su privukle pažnju širom Evrope, jer govore o pripremi za situacije koje većina domaćinstava rijetko razmatra.
Iako se preporuka temelji na švedskim okolnostima, ona otvara šire pitanje o zavisnosti savremenog društva od digitalnih platnih sistema. Što su kartice, mobilne aplikacije i elektronske transakcije više u svakodnevnoj upotrebi, to je važnije imati i rezervni plan. Centralna banka upravo na to cilja: ne na strah, nego na elementarnu finansijsku spremnost domaćinstava.
Koliko gotovine Riksbank preporučuje
Prema zvaničnim smjernicama, švedska domaćinstva bi trebala razmotriti čuvanje oko 1.000 švedskih kruna u gotovini po odrasloj osobi. Riječ je o orijentacionoj sumi koja bi trebala poslužiti za kupovinu najvažnijih stvari tokom jedne sedmice, ako standardni sistemi plaćanja privremeno prestanu da rade. Taj iznos, zavisno od kursa, okvirno odgovara stotinjak eura, ali njegova suština nije u deviznom preračunu nego u kupovnoj moći unutar Švedske.
Riksbank pritom ne postavlja obavezu niti traži od građana da podižu svoju ušteđevinu iz banaka. Preporuka je zamišljena kao početna tačka za planiranje, a ne kao rigidno pravilo. Porodice s više članova, malom djecom ili osobama koje redovno trebaju lijekove mogu imati znatno veće potrebe od pojedinca koji živi sam, pa se zbog toga iznos mora posmatrati fleksibilno.
Ono što ovu preporuku čini posebno zanimljivom jeste činjenica da se ne odnosi na gomilanje novca, nego na razboritu rezervu. Čak i domaćinstva koja ne mogu izdvojiti preporučeni iznos mogu imati koristi od manje količine gotovine. Suština je u tome da se obezbijedi minimum za osnovne kupovine u danima kada elektronsko plaćanje nije dostupno.
Zašto novac na računu ne mora značiti i dostupnost novca
U scenariju dužeg nestanka struje ili prekida internetske veze, kupac može imati sredstva na računu, ali ih ne može koristiti na kasi. Terminali tada ne uspijevaju uspostaviti vezu sa sistemima za obradu kartičnih plaćanja, pa transakcija može propasti iako novac formalno postoji. Upravo zato gotovina i dalje ima funkciju praktičnog rezervnog rješenja.
Švedska je jedna od zemalja u kojima su kartice i mobilna plaćanja izuzetno rašireni, pa se i institucije više oslanjaju na planiranje mogućih poremećaja. Prekid rada sistema ne mora biti dramatičan događaj; može nastati zbog tehničke greške, sigurnosnog incidenta ili problema u komunikacionoj infrastrukturi. Ipak, i kratkotrajan zastoj dovoljan je da obična kupovina postane komplikovana ako nema druge opcije.
Zbog toga Riksbank ovu preporuku ne predstavlja kao upozorenje na neposrednu krizu, nego kao podsjetnik da se svakodnevni život oslanja na složenu mrežu sistema koji moraju raditi istovremeno. Ako jedan od njih zakaže, građani koji imaju jednostavnu rezervu lakše će prebroditi privremeni zastoj. U praksi to znači mogućnost da se kupe najosnovnije namirnice bez čekanja da se problem riješi.
Sitnije novčanice, fizička kartica i više načina plaćanja
Riksbank posebno naglašava da gotovina treba biti raspoređena u manjim apoenima. Ako su sve novčanice velike, kupovina sitnijih stvari može postati nepraktična, naročito kada prodavnice nemaju dovoljno keša za kusur. Zato je korisnije imati nekoliko manjih novčanica nego jednu veću sumu u apoenima koji se teško koriste za svakodnevne kupovine.
Važan dio preporuke odnosi se i na fizičke bankovne kartice. Ljudi koji su navikli plaćati isključivo telefonom mogu ostati bez mogućnosti kupovine ako se uređaj isprazni, izgubi vezu s mrežom ili se pokvari. Fizička kartica i poznavanje PIN-a povećavaju šansu da plaćanje uspije i kada mobilne aplikacije nisu dostupne.
Uz to, Riksbank savjetuje da domaćinstva, kad god je moguće, ne zavise od jednog jedinog platnog rješenja. U praksi to znači imati pristup različitim kartičnim mrežama, poput Vise i Mastercarda, kao i razumjeti da ni to nije apsolutna garancija. Ako su poremećaji širi, više sistema može biti pogođeno istovremeno, pa i raznovrsnost služi samo kao dodatna zaštita.
Švedska je proširila i plaćanja bez interneta
Pored savjeta građanima, Švedska je tokom 2026. godine poduzela i institucionalne korake kako bi platni sistem bio otporniji. Od 1. jula 2026. proširene su mogućnosti određenih kartičnih plaćanja bez internetske veze, prije svega za osnovne proizvode u fizičkim prodavnicama. Takvo rješenje predviđeno je za okolnosti u kojima komunikacije budu prekinute, a odnosi se na određene kupovine hrane, lijekova i goriva kod trgovaca koji podržavaju taj model.
Prema informacijama Riksbanka, sistem je razvijan s namjerom da omogući kupovinu osnovnih potrepština i tokom poremećaja komunikacija koji mogu potrajati do sedam dana. Time se pokazuje da otpornost platnog sistema ne zavisi samo od pojedinca, nego i od banaka, trgovaca i institucija koje moraju pripremiti infrastrukturu za vanredne okolnosti.
U takvom okviru gotovina ne nestaje iz priče, nego ostaje dio šireg plana sigurnosti. Elektronska plaćanja i dalje su dominantna i praktična, ali iskustvo Švedske pokazuje da se ozbiljan sistem ne gradi samo na brzini i pogodnosti, već i na sposobnosti da izdrži prekid rada. Zbog toga se preporuka za kućnu rezervu novca nadovezuje na širi državni napor da građani ostanu funkcionalni i kada tehnologija privremeno zakaže.
Šta ova poruka znači izvan Švedske
Iako je riječ o švedskoj preporuci, njena vrijednost ne završava na granicama te zemlje. Građani Bosne i Hercegovine mogu je posmatrati kao podsjetnik da se i u domaćinstvu može planirati jednostavna rezerva za nepredviđene situacije. To ne znači da bi svako trebalo da drži isti iznos kao u Švedskoj, nego da svako domaćinstvo može izračunati vlastite potrebe prema troškovima osnovnih namirnica, lijekova i drugih nužnih stvari.
Posebno je korisno da takvu procjenu naprave porodice sa starijim članovima, malom djecom ili osobama kojima je potrebna svakodnevna terapija. Njihove potrebe mogu biti veće i zahtijevati detaljnije planiranje. Istovremeno, preporuka ne poziva na povlačenje velike ušteđevine iz banaka, nego na razumno držanje male rezerve koja može pomoći u kratkom periodu dok se sistemi ne oporave.
Švedska centralna banka je svojom porukom podsjetila da i u digitaliziranom platnom sistemu gotovina zadržava važnu ulogu. Kada kartice, aplikacije ili mreža zakažu, upravo taj jednostavni novac u kući može napraviti razliku između normalne kupovine i čekanja da se sistem vrati u funkciju. Zato se preporuka ne čita kao alarm, nego kao koristan podsjetnik da je finansijska priprema često najjednostavnija onda kada je i najpotrebnija.
