U današnjem članku donosimo jednostavan kulinarski trik koji može pomoći da pohovane šnicle dobiju ljepšu, hrskaviju koricu i zadrže prijatan okus. Pohovane šnicle jedno su od omiljenih jela u mnogim domaćinstvima, ali njihova priprema ne završava uvijek željenim rezultatom. Umjesto zlatne i hrskave korice, meso ponekad postane previše masno, a prezle se odvajaju ili omekšavaju čim se šnicle izvade iz tave. Jedan od zanimljivih kulinarskih trikova jeste dodavanje male količine rakije ili votke u razmućena jaja prije pohovanja. Alkohol može utjecati na teksturu korice, ali ne garantuje da meso neće upiti ulje. Jednako su važni pravilna temperatura prženja, odgovarajuća količina masnoće i način odlaganja gotovih šnicli.
Mnogima se dogodilo da nakon prženja meso izgleda savršeno, ali već nekoliko minuta kasnije pohovanje omekša, odvoji se ili postane natopljeno uljem. Prema jednom popularnom kuhinjskom savjetu, rješenje se krije u maloj količini sastojka koji se dodaje direktno u razmućena jaja. U nastavku otkrivamo o kojoj je namirnici riječ, kako se koristi i koje su greške najčešći razlog zbog kojeg pohovano meso ne ispadne onako kako smo željeli.
Pohovanje mesa smatra se jednim od jednostavnijih načina pripreme porodičnog ručka. Ipak, svako ko je barem nekoliko puta pripremao šnicle zna da postizanje idealne korice nije uvijek tako lako.

Ponekad meso ostane sočno, ali pohovanje upije previše masnoće. U drugim slučajevima korica izgleda lijepo dok je šnicla u tavi, a zatim počinje omekšavati čim se odloži na tanjir.
Posebno je neugodno kada se prezle odvajaju od mesa ili kada pojedini dijelovi dobiju pretamnu boju prije nego što se unutrašnjost dovoljno termički obradi.
Takvi problemi najčešće su povezani s kombinacijom nekoliko faktora: količinom vlage na površini mesa, načinom nanošenja brašna i prezli, temperaturom ulja te postupkom nakon prženja.
Među zanimljivim kulinarskim savjetima nalazi se i jedan neobičan dodatak jajima koji se koristi u malim količinama, a može utjecati na teksturu gotovog pohovanja.
Koji sastojak treba dodati u jaja da korica bude hrskavija?
Riječ je o maloj količini jakog alkoholnog pića, najčešće rakije ili votke.
Prema ovom kuhinjskom triku, u dva razmućena jaja može se dodati približno jedna čajna kašičica, odnosno oko pet mililitara alkohola.
U domaćim receptima često se spominju šljivovica i lozovača, dok se votka koristi zbog relativno neutralnog okusa.
Najbolje je izbjegavati slatka alkoholna pića i likere, jer dodani šećer može utjecati na boju i okus korice tokom prženja.
Ideja iza ovog postupka povezana je s fizičkim osobinama alkohola. Etanol je hlapljiviji od vode, a njegova prisutnost u određenim smjesama može utjecati na način isparavanja tečnosti i konačnu teksturu pržene hrane.
Sličan princip koristi se u pojedinim receptima za tijesta koja trebaju biti lagana i hrskava.
Međutim, važno je naglasiti da dodavanje alkohola u jaja nije garancija da će šnicle upiti manje ulja. Konačan rezultat zavisi od čitavog postupka pripreme, a ne samo od jednog sastojka.
Također, nije tačno da će sav alkohol nužno nestati tokom prženja. Dio može ostati u gotovom jelu, zbog čega je najbolje preskočiti ovaj dodatak ako se alkohol želi potpuno izbjeći.
Za osobe koje ne žele koristiti alkohol, hrskava korica može se postići i bez njega, uz pravilnu tehniku pohovanja.
Mali dodatak za drugačiju teksturu korice
U dva razmućena jaja može se dodati približno jedna čajna kašičica rakije ili votke bez dodatnog šećera. Ovaj postupak može utjecati na hrskavost pohovanja, ali ne sprečava potpuno upijanje ulja. Ako izbjegavate alkohol, trik slobodno preskočite.
Zašto mlijeko nije uvijek najbolji dodatak jajima za pohovanje?
Mnogi tokom pripreme pohovanog mesa dodaju malo mlijeka u razmućena jaja. Takva praksa nije nužno pogrešna, ali rezultat može biti drugačiji od očekivanog.
Mlijeko sadrži vodu, proteine i laktozu, odnosno mliječni šećer. Zbog toga može utjecati na boju, okus i strukturu gotove korice.
Ako je cilj dobiti što hrskavije pohovanje, često je dovoljno koristiti dobro razmućena jaja bez dodatne tečnosti.
Pojedini kuhari koriste i malu količinu gazirane vode, koja može promijeniti konzistenciju smjese. Ipak, ni takav dodatak nije neophodan za uspješan rezultat.
Mnogo važnije od izbora između mlijeka i vode jeste pravilno pripremiti samu površinu mesa.
Šnicle treba ravnomjerno istanjiti kako bi se pekle približno jednakom brzinom. Ako su neki dijelovi mnogo deblji od drugih, tanji dijelovi mogu se prepeći dok sredina još nije dovoljno obrađena.
Prije pohovanja korisno je površinu mesa osušiti papirnim ubrusom. Tako se smanjuje višak vlage koji može otežati prijanjanje brašna i prezli.
Meso se može umjereno posoliti, a zatim ostaviti nekoliko minuta prije nastavka pripreme.
Važno je ne pretjerivati sa solju niti dopustiti da se na površini nakupi previše tečnosti.
Temperatura ulja važnija je od bilo kojeg kuhinjskog trika
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih pohovane šnicle postaju masne jeste neodgovarajuća temperatura ulja.
Ako se meso stavi u nedovoljno zagrijanu masnoću, korica se sporije formira i može postati teža i masnija.
S druge strane, pretjerano zagrijano ulje može brzo potamniti prezle, dok unutrašnjost mesa još nije dovoljno termički obrađena.
Za mnoge vrste pohovanja odgovara umjereno visoka temperatura prženja, približno između 170 i 180 stepeni Celzijusa, uz prilagođavanje debljini mesa i vrsti ulja.
Kuhinjski termometar predstavlja najpouzdaniji način provjere temperature.
Ako ga nemate, mali komadić hljeba ili prezli može poslužiti kao približan pokazatelj. Kada masnoća počne ravnomjerno cvrčati oko komadića, ulje se približilo temperaturi pogodnoj za prženje.
Ipak, takva provjera nije precizna kao korištenje termometra.
Važno je i ne stavljati previše šnicli odjednom. Veća količina hladnog mesa može naglo sniziti temperaturu ulja, zbog čega pohovanje gubi željenu teksturu.
U tavi srednje veličine često je praktičnije pržiti jednu ili dvije šnicle, zavisno od njihovih dimenzija.
Tokom prženja treba paziti da ulje ne počne dimiti, jer je to znak pretjeranog zagrijavanja.
Najvažnije pravilo za hrskavo pohovanje
Ulje treba biti dovoljno zagrijano prije dodavanja mesa, ali ne smije dimiti. Približna temperatura od 170 do 180 stepeni Celzijusa odgovara mnogim postupcima pohovanja. Nemojte pretrpavati tavu jer nagli pad temperature može pogoršati teksturu korice.
Kako pravilno pripremiti šnicle da se pohovanje ne odvaja?
Za pripremu hrskavih šnicli najbolje je slijediti jednostavan, provjeren redoslijed.
Najprije meso treba istanjiti na približno jednaku debljinu, često oko jednog centimetra ili manje, zavisno od vrste i željenog recepta.
Zatim se površina pažljivo osuši, a meso umjereno začini.
Prvi sloj pohovanja čini brašno. Šniclu treba uvaljati u tanki sloj, a višak lagano otresti.
Nakon toga slijede razmućena jaja. U ovoj fazi, prema želji, može se dodati mala količina rakije ili votke.
Na kraju se meso uvalja u prezle, koje treba ravnomjerno rasporediti po cijeloj površini.
Prezle se mogu lagano pritisnuti kako bi bolje prijanjale uz meso, ali bez pretjeranog sabijanja.
Kada je pohovanje završeno, šnicle se stavljaju u prethodno zagrijanu masnoću.
Vrijeme prženja zavisi od vrste mesa, debljine šnicli i temperature ulja. Neki tanki komadi mogu biti gotovi za nekoliko minuta po strani, ali takva procjena nije univerzalno pravilo.
Posebno je važno potpuno termički obraditi pileće meso. Za sigurnu pripremu peradi preporučuje se unutrašnja temperatura od najmanje 74 stepena Celzijusa.
Kod svinjetine i drugih vrsta mesa potrebno je slijediti odgovarajuće preporuke za sigurnu termičku obradu.
Boja korice nije uvijek pouzdan pokazatelj da je unutrašnjost mesa dovoljno pečena, pa kuhinjski termometar može biti veoma koristan.
Gdje staviti gotove šnicle da korica ostane hrskava?
Čak i kada je meso savršeno isprženo, nepravilno odlaganje može za nekoliko minuta pokvariti rezultat.
Jedna od čestih grešaka jeste slaganje vrućih šnicli direktno jedne na drugu.
Na taj način toplota i para ostaju zarobljene između komada mesa. Vlažnost se povećava, a hrskava korica postepeno omekšava.

Sličan problem može nastati kada se šnicle dugo ostave na ravnoj površini prekrivenoj papirnim ubrusima.
Iako papir može upiti dio površinske masnoće, istovremeno može zadržati paru ispod mesa.
Praktičnije rješenje jeste metalna rešetka postavljena iznad pleha ili odgovarajuće posude.
Na taj način zrak može cirkulisati oko mesa, a višak masnoće otjecati bez zadržavanja neposredno ispod korice.
Ako pripremate veću količinu šnicli, gotove komade možete kratko održavati toplim u pećnici na približno 100 stepeni Celzijusa, postavljene na rešetku.
Važno je pritom osigurati sigurnu temperaturu čuvanja gotovog jela i ne ostavljati meso dugo na sobnoj temperaturi.
Za najbolju teksturu pohovane šnicle ipak je preporučljivo poslužiti što prije nakon prženja.
Dodavanje male količine alkohola u jaja može biti zanimljiv kulinarski eksperiment, ali ne treba očekivati da će samo taj sastojak potpuno ukloniti masnoću iz pohovanog mesa.
Hrskava korica nastaje kao rezultat pravilne pripreme, odgovarajuće temperature, dobre raspodjele brašna, jaja i prezli te pažljivog odlaganja nakon prženja.
Upravo kombinacija tih postupaka može napraviti najveću razliku između pohovanja koje brzo omekša i šnicli koje ostaju zlatne, ukusne i prijatno hrskave.
Za domaćice i sve ljubitelje kuhanja najvažnija je poruka da dobar rezultat ne mora zavisiti od skupih sastojaka ili komplikovanih recepata. Nekoliko pravilno izvedenih koraka često je sasvim dovoljno da omiljeno porodično jelo uspije onako kako se očekuje.












