Nokat je rožnati sloj kože s ključnom ulogom u zaštiti živaca na vrhovima prstiju ruku i nogu od mogućih oštećenja ili ozljeda. Sastoji se od keratina, proteina prisutnog u dijelovima kože bez krvnih žila, i raste iz srednjeg sloja kože, poznatog kao derma, slično kao i dlake. Korijen nokta povezan je s matricom unutar kože, dok je ostatak nokta ploča iznad posteljice. Lunula, zona polumjeseca na spoju ploče i korijena, vidljiva je na većini prstiju.Sastav i izgled nokta ovise o hranjivim tvarima koje dostavlja krvotok i utjecaju živčanog sustava. Zdrav nokat raste otprilike 0,1 mm dnevno, a potpuna zamjena nokta događa se unutar 5 mjeseci. Ploča nokta sačinjena je od epidermalnih i rožnatih ćelija koje su povezane keratinom, a njezin izgled pri presjeku podsjeća na zid od opeke. Bijele mrlje na noktima mogu ukazivati na stres ili alergijske reakcije na proizvode poput lakova za nokte. Nokti su izloženi različitim štetnim utjecajima poput vjetra, sunca i deterdženata, što može uzrokovati isušivanje i pucanje. Redovito geliranje noktiju može pružiti zaštitu i očuvati njihovu ploču.Neki genetski poremećaji mogu rezultirati nepostojanjem ili slabim razvojem noktiju. Ove promjene mogu se pojaviti izolirano ili kao dio nasljednih sindroma. Varijacije na noktima koje se dobivaju mogu proizaći iz vanjskih oštećenja ili ukazivati na unutarnje bolesti, nedostatak određenih vitamina ili minerala.
Važno je napomenuti da su promjene na noktima često vidljive kod određenih kožnih bolesti.
Normalna boja noktiju obično je blago ružičasta, pri čemu može biti nešto tamnija kod određenih ljudi, što je prihvatljivo. Promjena boje noktiju u žutu može signalizirati unutarnje zdravstvene probleme, poput problema s disanjem ili jetre. Zelena boja noktiju može ukazivati na infekciju, bilo u korijenu nokta ili u organizmu.
Nokti bez boje mogu biti pokazatelji dijabetesa, stresa, alergija ili drugih manje ozbiljnih bolesti. Plavičasta nijansa noktiju ili korijena nokta može upućivati na bolesti pluća, kao što je astma.
Većina ljudi smatra da su nokti samo jedan od dijelova tijela koji ostaju nepromijenjeni, rastu, podrezujemo ih i ne posvećujemo im posebnu pažnju. Ipak, važno je biti svjestan da nokti mogu pružiti značajne uvide u opće zdravstveno stanje. Kada nešto nije u redu s tijelom, nokti počinju pokazivati promjene, ponekad stvarajući izbočine na njihovoj površini. Ovisno o izgledu tih izbočina, moguće su situacije koje zahtijevaju konzultaciju s liječnikom. Često se pojavljuju izbočine na noktu koje se protežu od baze do vrha, utječući na otprilike 20 posto odraslih osoba. Nokti su većinom sastavljeni od keratina, proteina koji se nalazi i u kosi i vanjskom sloju kože. Kako koža postaje suha, nokti se mijenjaju s vremenom jer tijelo teže zadržava vlagu. Ako primijetite neobičnosti na noktima, preporučljivo je konzultirati se sa doktorom.
Dodatno : Učite za važan kolokvij, čekate red u pošti, opušteno hodate ulicom, a jedna zajednička radnja prati vas – grizenje noktiju. Da, baš ta navika nosi stručni naziv onihofabija. Koliko vam se taj izraz čini zastrašujućim? Čak 30% svjetske populacije ima tu naviku, s tinejdžerima kao najčešćim izvršiteljima. Razlozi zašto ljudi to rade su različiti, a svatko ima svoje objašnjenje. Znanstvenici tvrde da je grickanje noktiju rezultat evolucijske prilagodbe, genetskih predispozicija, karakteristično za perfekcioniste ili simptom poremećaja. S druge strane, mnogi će reći da to čine u situacijama nervoze, izloženosti stresu, osjećaja nelagode ili dosade.
