Da bismo bili zdravi i da bi naš organizam pravilno funkcionisao potrebno je da mu dajemo sve potrebne tvari, minerale i vitamine. Kada to nije slučaj naše tijelo nam šalje signale u vidu simptoma.
Do razvoja nedostatka vitamina D u tijelu može doći postupno tijekom duljeg razdoblja, a identificiranje njegovih simptoma može se pokazati teškim zbog njihove često dvosmislene ili suptilne prirode. Točnije, naša tijela sintetiziraju vitamin D kada su izložena sunčevoj svjetlosti; stoga, pojedinci koji su minimalno izloženi vani ili žive u regijama s ograničenom količinom sunca imaju povećani rizik od nedostatka.
- Kako prenosi časopis Lepa i Srećna, pokazatelji nedostatka vitamina D uglavnom su suptilni. Unatoč tome, ako se pojavi bol u kostima, neophodno je procijeniti razinu ovog vitamina u krvi, što je postupak koji se lako može provesti laboratorijskim testiranjem. Tipične referentne vrijednosti za vitamin D općenito se kreću između 75 i 150 nanomola po litri, ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o mjernoj jedinici koju koristi laboratorij. Kada se nedostatak pojačava i nastavlja tijekom duljeg razdoblja, manifestacija mišićne slabosti može postati sve izraženija, što otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Na primjer, penjanje stepenicama ili ustajanje s tla može predstavljati znatan izazov, osobito za starije osobe. Kako mišićna snaga opada, ove temeljne radnje zahtijevaju povećanu energiju, što rezultira značajnom frustracijom. Nadalje, osobe s niskom razinom vitamina D često osjećaju uporan umor, ukočenost zglobova nakon buđenja i suhu kožu, što sve može nepovoljno utjecati na njihovu ukupnu kvalitetu života.
Kod žena u menopauzi i starijih osoba postoji povećan rizik od prijeloma. Ključno je naglasiti da se ovaj rizik ne odnosi samo na konvencionalne prijelome koji zahtijevaju medicinsku intervenciju i gips, već i na mikrofrakture—minijaturne, gotovo nevidljive pukotine koje obično zahvaćaju kralježnicu, zajedno s kostima ruku i nogu. Ove suptilne ozljede često ostaju nezapažene dulje vrijeme; međutim, progresivno narušavaju integritet koštane strukture i povećavaju šanse za nastanak težih ozljeda.
Kako bi se smanjio rizik od nedostatka vitamina D, preporučljivo je provesti najmanje 15 minuta na suncu dva puta dnevno, kada je to moguće. Sunčeva svjetlost djeluje kao snažan i prirodan izvor vitamina D, koji je ključan za održavanje osnovnih tjelesnih funkcija i jačanje kostiju. Pojedinci koji ne mogu često izlaziti vani zbog zdravstvenih problema ili geografskih ograničenja trebali bi razmisliti o upotrebi dodataka vitamina D, idealno pod liječničkim nadzorom.
Osobe s kroničnim stanjima poput dijabetesa, hipertenzije i opstruktivne plućne bolesti trebale bi posebno pripaziti na unos vitamina D jer su izložene povećanom riziku od komplikacija koje proizlaze iz neadekvatnih razina ovog vitamina.
Bonus tekst:
Dok osobe s očnim stanjima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije možda neće doživjeti poboljšanje vida od vježbi za oči, ove prakse mogu ublažiti naprezanje očiju kod onih koji većinu dana provode uz ekrane. Digitalno naprezanje očiju čest je problem kod pojedinaca uključenih u dugotrajan rad na računalu. U nastavku su upute za izvođenje ovih vježbi. Ovo stanje može dovesti do simptoma uključujući suhe oči, vizualni umor, zamagljen vid i glavobolje.
Bavljenje jednostavnim vježbama može pomoći u ublažavanju utjecaja digitalnog naprezanja očiju. Kako biste učinkovito preusmjerili fokus tijekom ove vježbe, osigurajte da ste u udobnom položaju. Počnite tako da držite kažiprst nekoliko centimetara ispred očiju i koncentrirajte se na njega.
Postupno odmičite prst s lica i dalje zadržavajući fokus. Odvojite trenutak da zastanete i zagledate se u daljinu. Usmjerite pozornost na ispružene prste i postupno ih vraćajte u svoj vidokrug. Preusmjerite fokus na udaljene objekte i koncentrirajte se na njih. Vježbe fokusiranja mogu pomoći u ublažavanju naprezanja očiju.
