Povišen krvni pritisak je jako opasan jer može dovesti do raznih bolesti koje mogu biti opasne i po život. Međutim ni kada je krvni pritisak prenizak nije dobro i u stvari krvni pritisak je pravi pokazatelj stanja našeg organizma.
Prema riječima kardiologinje dr. Marije Benevskaje, krvni tlak služi kao ključni pokazatelj općeg blagostanja, pri čemu su fluktuacije tlaka od posebnog značaja. Dr. Benevskaja također baca svjetlo na to koji scenarij predstavlja veći rizik: povišeni gornji ili donji tlak, kao i tipičnu razliku između ta dva.
- Prema dr. Benevskaji, krvni tlak je sila kojom krv djeluje na stijenke krvnih žila. Ove vrijednosti igraju ključnu ulogu u procjeni vitalnih funkcija tijela. Krvni tlak se mjeri određivanjem dviju vrijednosti: sistolički tlak, koji mjeri tlak u arterijama kada se srce steže, i dijastolički tlak, koji mjeri tlak kada srce miruje.
Ove dvije vrijednosti imaju jednaku važnost i imaju svoj poseban značaj. Za osobe dobrog zdravlja standardno očitanje krvnog tlaka obično je 120/80 mmHg. Pulsni tlak, koji se odnosi na varijancu između sistoličkog i dijastoličkog tlaka, općenito je u rasponu od 30 do 50 mmHg. Srčani tlak, koji se obično naziva gornji tlak, pokazatelj je tlaka unutar krvnih žila kada se srce steže i tjera krv u arterije.
Taj pritisak ovisi o jačini srčanih kontrakcija, razini otpora unutar stijenki krvnih žila i brzini otkucaja srca. Bubrežni tlak, koji se obično naziva inferiorni tlak, mjera je tlaka u arterijama tijekom faze opuštanja srca. Ovaj određeni tlak ukazuje na otpor perifernih krvnih žila i učinkovitost neurohumoralne regulacije, koja se primarno događa unutar bubrega.
Važnost oba parametra ne može se podcijeniti. Povišeni gornji tlak, poznat kao sistolička hipertenzija, i povišeni donji tlak, poznat kao dijastolička hipertenzija, kritična su stanja koja zahtijevaju različite strategije liječenja. Razlika između gornjeg i donjeg tlaka zahtijeva pažljivo razmatranje, jer standardni raspon pada između 30 i 50 mmHg.
Sve vrijednosti koje odstupaju od ovih granica mogu značiti temeljno zdravstveno stanje, zbog čega je potrebna konzultacija sa zdravstvenim djelatnikom. Uzak razmak između gornjeg i donjeg očitanja tlaka može ukazivati na različita stanja, uključujući: Prisutnost ateroskleroze aorte, oštećenje bubrežnih žila i razvoj aneurizme aorte značajna su medicinska stanja kojih morate biti svjesni.
Anemija Kako biste zaštitili svoje zdravlje, ključno je potražiti liječnički savjet ako primijetite bilo kakve neuobičajene vrijednosti ili simptome, koji će vam omogućiti da identificirate temeljni uzrok i poduzmete potrebne mjere. Krvni tlak odnosi se na silu kojom krv djeluje na stijenke arterija u cijelom tijelu.
- Ta je sila neophodna za protok krvi kroz krvne žile. Nastaje djelovanjem pumpanja srca. Tijekom sistole, kada se krv izbacuje iz srca, tlak raste, dok se tijekom dijastole, kada se krv pumpa u srce, tlak smanjuje. Kao rezultat, mjere se dvije vrijednosti: sistolički tlak (gornja vrijednost) i dijastolički tlak (donja vrijednost).
Krvni tlak nije konstantan i varira tijekom dana i noći zbog različitih vanjskih i unutarnjih čimbenika. Ove fluktuacije nastaju kao rezultat aktivacije višestrukih mehanizama koji pomažu tijelu da održi odgovarajući protok krvi kao odgovor na promjene životnih uvjeta. Prosječni krvni tlak potreban za zdravo funkcioniranje krvožilnog sustava je 120/80 mmHg.
Međutim, važno je napomenuti da neki pojedinci prirodno imaju nešto niži krvni tlak zbog svoje jedinstvene tjelesne građe, što je normalno fiziološko stanje i ne ukazuje na bilo kakvu bolest. Kako pojedinci stare, uobičajeno je da se krvni tlak lagano povećava, ali ne smije prijeći 140/90 mmHg, što je još uvijek unutar raspona normalnih vrijednosti krvnog tlaka.
