Našem organizmu je potreban san kako bismo mogli funkcionisati. Kvalitetan san je presudan za naše zdravlje a upravo sa spavanjem mnogi imaju problem. Danas govorimo o jednoj prilično učestaloj pojavi.
Tema spavanja dobiva na snazi u medicinskim istraživanjima, ali naše razumijevanje ostaje ograničeno. Želja da saznamo više o zdravom i pravilnom spavanju postoji među mnogima od nas. Danas otkrivamo fascinantne uvide o ovom intrigantnom fenomenu. Danas bih želio razgovarati o temi koja se povezuje sa svima. Točnije, radi se o slučaju kada se osoba osjeća umorno, legne kako bi napravila pauzu, a ponekad doživi iznenadni trzaj koji je naglo probudi iz sna.
- Jeste li ikada prošli kroz ovo? Što je točno hipnički trzaj? Često poznat kao hipnotički trzaj, ovaj brzi i nevoljni pokret tijela događa se tijekom prijelaza iz budnog stanja u spavanje. Kategoriziran je kao oblik mioklonusa, koji se sastoji od brzih, nevoljnih kontrakcija mišića. Hipnički trzaji potpuno su normalni i obično se javljaju u ranim fazama sna, osobito kada se osoba počne buditi. Hipnoza se može odvijati tijekom pomaka iz stanja budnosti u stanje spavanja.
Ovo iskustvo često dolazi s osjećajem pada s velike visine ili osjećajem nesigurnosti, što može biti prilično uznemirujuće i može dovesti do buđenja. Osim toga, neki ljudi mogu se susresti s vizualnim anomalijama poput bljeskova ili percepcije blijeđenja, što može pojačati opći dojam. Što dovodi do hipničkih trzaja? Hipnotičko trzanje se često vidi, a istraživače već neko vrijeme zanimaju temeljni razlozi za ovaj fenomen. Tijekom vremena razvilo se više teorija koje objašnjavaju nagle trzaje koji se javljaju u tijelu kad počnemo tonuti u san. Značajna teorija odnosi se na brzi prijelaz iz stanja budnosti u stanje sna.
Kada ljudi osjete umor ili nedostatak sna, njihovo tijelo i um pokušavaju ubrzati dolazak sna. Obično se ova promjena događa postupno, obilježena smanjenjem otkucaja srca i disanja, opuštanjem mišića i pomicanjem mozga u stanje odmora. Ako se ova promjena dogodi prebrzo, mozak može pogrešno protumačiti signale koje šalje tijelu. Kao rezultat toga, mozak bi mogao pogrešno shvatiti opuštanje mišića kao indikaciju pada, što dovodi do refleksnog trzaja namijenjenog “spriječavanju” pada.
Dodatno, druga teorija sugerira da hipničko trzanje djeluje kao mehanizam preživljavanja ukorijenjen u evoluciji. Ova teorija sugerira da su rani ljudi, dok su se odmarali na drveću ili u nesigurnim okruženjima, doživljavali hipničke trzaje kao zaštitni mehanizam protiv pada tijekom sna. Taj je refleks možda odigrao ključnu ulogu u preživljavanju tijekom početnih faza ljudske evolucije i opstaje i danas kao ostatak tih drevnih instinkata. Osim toga, vanjski čimbenici također mogu utjecati na pojavu hipničkih trzaja.
Prema istraživačima, specifični vanjski čimbenici mogu povećati vjerojatnost da se ti nevoljni pokreti dogode. Na primjer, konzumacija stimulansa poput kofeina, nikotina ili određenih lijekova poput Adderall-a ili Ritalina može povećati šanse da doživite te šokove. S obzirom da je poznato da kofein pojačava budnost i podiže razinu energije, slijedi da njegov unos u tijelo ometa prirodni proces prijelaza u san, što rezultira ovim trzajima.
Dodatno, značajna deprivacija sna značajno pridonosi pojavi hipničkih trzaja. Kada osjetimo značajan umor, naše tijelo i um pokušavaju brže zaspati kako bi se oporavili. Ovaj brzi prijelaz iz budnog stanja u stanje spavanja može dovesti do trzanja. Kao rezultat toga, oni koji se bore s nesanicom ili imaju nedosljedne obrasce spavanja mogu se češće susresti s ovim pojavama. Dakle, kako se može smanjiti pojava hipničkih trzaja? Iako hipnični trzaji nisu štetni, mogu biti uznemirujući, osobito ako se događaju redovito ili ometaju vaš san.
