U pravoslavnom crkvenom kalendaru postoji veliki broj svetaca koji vjernici slave a za skoro svakog od njih se vežu eka stara vjerovanja i običaji koj se njeguju od davnina.
Danas sljedbenici pravoslavne vjere s velikim poštovanjem slave sveticu, veliku ženu Kristinu, ne samo zbog njezine smrti, već i zbog nevjerojatne vjere koju je imala u ranoj mladosti. Njezina priča, iako uznemirujuća, pokazuje nepokolebljivu ljubav prema Kristu i posebno nadahnjuje svakoga tko vjeruje u snagu duhovnog poziva. Kristina je rođena u Tiru kao izdanak rimskog namjesnika Urbana, koji je bio posvećen politeizmu kao zakletvi. Od mladosti je bila okružena religioznim idolima, ti religiozni idoli su je trebali naučiti poganskim vrijednostima.
- Njezin otac, koji je svjestan njezine nevjerojatne ljepote, odlučio ju je izolirati na vrhu tornja kako bi spriječio da bude izložena svijetu. Međutim, unatoč tome što je bila fizički ograničena, njezin duh još uvijek nije bio suzdržan. Sve do jedanaeste godine Hristina nije bila izložena kršćanskoj vjeri. Međutim, predaja kaže da ju je posjetio anđeo, da ga je ona krstila i rekao joj da je ona Kristova zaručnica. U tom trenutku počinje se potpuno preobražavati – unutarnja, duhovna, ali i vrlo praktična, jer Christina ne oklijeva: pobjeđuje bogove poganstva i obraća se na kršćanstvo. Time izaziva duboki bijes svog oca, koji ju je, ne mogavši tolerirati sramotu, odlučio javno razotkriti. Bol koju je Hristina doživjela bila je izvan granica ljudske tolerancije.
Kako bi je natjerao da napusti svoju vjeru, otac ju je podvrgao najsvirepijim mučenjima. No, ono što je najneobičnije je njezina pribranost i odlučnost, čak iu bolnim trenucima koji su bili fizički nemogući. Podaci iz SPC govore da je njezin otac umro tijekom noći kada ju je namjeravao pogubiti, što se smatra božanskom pravdom i dokazom svečeve dobrohotnosti. Sajt Pravoslavlje RS navodi da je sveta Kristina bila podvrgnuta torturi od strane rimskih namjesnika Diona i Julijana. Postoji teorija da je njezina patnja imala značajan utjecaj na stanovništvo: mnogi kršćanski obraćenici jednostavno su promatrali njezinu patnju, istovremeno zadržavajući smiren i snažan stav.
U jednom trenutku, tijekom mučenja, Dion je iznenada umrla, što je puk smatrao znakom Božje moći. Julian, njezin sljedeći mučitelj, bio je okrutniji nego ikad prije, ali njegovo nasilje ipak nije uspjelo poljuljati Christininu vjeru. Kad joj je odrezao jezik, uzela ga je i zabola natrag u njega, što je Juliana trenutno zaslijepilo. Unatoč okolnostima, svetac nije tražio osvetu. Njezina posljednja želja bila je umrijeti za Krista, kao sredstvo dokazivanja svoje odanosti njemu. Naposljetku je pogubljena mačem, no vjeruje se da je tada stekla vječni život u kraljevstvu nebeskom, što ju je učinilo uzorom i simbolom duhovne hrabrosti.
Lokalni vjerski kalendari, kao što je onaj Eparhije raško-prizrenske, navode da se smatra da Sveta Kristina posjeduje jedinstvenu sposobnost da liječi i štiti one koji je traže iskrenom molitvom. Jedan od najslavnijih stihova koje bhakta izgovara na dan je molitva Kristove ovce, žrtva se govori u ljubavi, a ne u strahu, i traži zaštitu duše. Tradicija nalaže da se ova molitva obavlja u tišini i sa svijećom u ruci, što predstavlja osvjetljavanje puta kroz mračnu stranu svakodnevnih poteškoća. U nekim krajevima Srbije dokumentovano je da su tradicije vezane za zdravlje žive i danas.
Kako pišu Večernje novosti, vjernici smatraju da Hristina ima posebnu ulogu u pomoći ženama i djeci te da se u mnogim slučajevima obitelji mole za molitve za očuvanje zdravlja i miran dom. Stariji ljudi preporučuju da se danas ne čini ništa teško, već da se vrijeme posveti molitvi i šutnji, jer je danas dan čišćenja duše i tijela. Ono što priču o svetoj Kristini čini izuzetnom nije samo njezina patnja, već i poruka koju ostavlja — prava se vjera ne može ugroziti, a kad je prepozna srce, ne može se uništiti unatoč najvećem pritisku.
Christina nije bila moćna žena, niti ratnica, niti vođa, već je bila mlada djevojka koja je izabrala Krista nad svim drugim bogovima u svijetu idola. To je ta duboka, iskrena ljubav prema vjeri koja je iznad boli, to je to. Njezina je pripovijest aktualna i danas, jer se i današnji čovjek bori sa svojim “idealima” — bili oni pohlepa, arogancija ili svakodnevna rastresenost. Svetac pokazuje da postoji unutarnja snaga koja sve to pobjeđuje, ako se čovjek posveti traganju za istinom i vjeri u potencijal dobra.