U današnjem članku govorit ćemo o velikom pravoslavnom prazniku posvećenom svetim mučenicima Markijanu i Martiriju,saznakte više….
dvojici klirika čije su hrabrost i vera ostavili trajni trag u hrišćanskoj tradiciji.
Njihova priča je snažan podsjetnik na odanost, duhovnu snagu i borbu za istinu, u vremenu kada su iskušenja bila svakodnevna, a vera se plaćala životom.

- Markijan i Martirije bili su sveštenici u vrijeme kada se vodila velika borba za očuvanje čiste vere. Njihova služba bila je vezana za Carigrad i patrijarha Pavla, pravovernog crkvenog vođu kojeg su protivnici pravoslavnog učenja pokušavali svrgnuti. Nakon smrti cara Konstantina, u carstvu je nastupila velika pometnja. Jeretičko učenje arijanizma ponovo je dobilo na snazi, predvođeno utjecajnim ličnostima koje su želele da potisnu pravoslavnu veru i u potpunosti promene crkveni poredak.
Pod uticajem dvojice utjecajnih arijanaca, Jevsevija i Filipa, patrijarh Pavle bio je smenjen i proteran. U progonstvu, u Jermeniji, nasilno je stradao — udavljen od strane protivnika iste vere koju je do smrti branio. Takva sudbina nije uplašila Markijana i Martirija. Naprotiv, odlučili su svim silama da brane pravoverje i stanu uz veru svojih otaca. Kada su im arijanci ponudili novac i moć kako bi se odrekli svoje vere, oni su to s prezirom odbili.
- Njihovo odbijanje nije ostalo nekažnjeno. Osuđeni su na smrt. Međutim, i u tim trenucima ostali su postojani. Kada su dovedeni na mesto pogubljenja, nisu posustali ni u veri ni u duhu – podigli su ruke prema nebu i pomolili se Bogu riječima koje i danas odzvanjaju snagom:
„Gospode, radujemo se što ovakvom smrću izlazimo iz ovoga života. Udostoj nas biti pričasnicima života večnoga, Ti živote naš!“

Njihova smrt nije obilježila kraj njihovog naslijeđa. Njihove čudotvorne mošti, kasnije, postale su mjesto hodočašća i molitve. Na tom mestu je Sveti Jovan Zlatoust, jedan od najvećih crkvenih otaca, podigao crkvu u njihovu čast. Tako su njihova žrtva, nepokolebljivost i sveta privrženost Bogu dobili priznanje koje će trajati kroz vjekove.
- Danas, na dan kada se sećamo njihovog stradanja, vernici se sa poštovanjem i ljubavlju prisjećaju ovih svetih mučenika. Tokom pravoslavnih obreda, čitaju se njihove molitve i odjekuju hvalospevi u njihovoj časti. Crkva i vernici slave njihovu pobedu nad prolaznim, nad zlom i lažima, koje su pokušale da uguše duhovnu istinu.
Pored sećanja, vernici se mole ovim svetiteljima za spasenje duše, posebno uz molitvu koja se prenosi kroz generacije i ima duboko duhovno značenje:
„Mučenici Tvoji, Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe, Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše nemoćnu drskost demona: njihovim molitvama spasi duše naše.“
- Ova molitva nije samo podsjetnik na žrtvu svetih Markijana i Martirija, već i most između vremenâ – poveznica između njihove vjere i naše nade. Ona budi zahvalnost za hrabrost i borbu koju su vodili, ali i duhovnu bliskost s njihovom postojanošću u istini.
Na današnji dan preporučuje se vernicima da pročitaju ovu molitvu, kako bi na svoj način iskusili moć duhovne nade i prisustvo onih koji su živeli i umrli za svoju veru. Takođe se veruje da je ovaj dan pogodan da se preispita sopstvena odanost, da se učini dobro delo, izrekne iskrena molitva ili pomiri sa nekim – jer se baš na ovaj dan, kako se veruje, otvaraju vrata milosti za one koji žele da čine dobro iz srca.

Običaji nalažu i da se ovaj dan ne provede u praznom trošenju vremena, nego u djelima ljubavi, smirenosti i molitve. Jer kao što su se Markijan i Martirije založili za svoju veru, tako se i svaki vernik danas poziva da se založi za dobro, čast i pravdu.
- Priča o njima je podsjetnik na to da istinski život ne leži u materijalnom, već u onome što nosimo u duši. Ona nas poziva da ne tražimo prolazno, nego trajno, da ne trčimo za onim što se briše vremenom, nego za onim što se pamti i posle nas. I da nikad ne zaboravimo – prava snaga leži u veri, hrabrosti i svetlosti istine.
Na ovaj dan, izgovorite molitvu, zapalite sveću i pomolite se za mir u duši. Setite se da su mnogi pre vas hodali ovim putem, ostavljajući iza sebe svetao trag koji nas i danas vodi.
Neka vas molitve svetih Markijana i Martirija čuvaju i vode ka istinskom miru.











