Većina ljudi je danas svjesna da naša ishrana ima veliki uticaj na zdravlje i trude se da promjene svoje prehrambene navike. Međutim i tu treba biti oprezan jer neke namirnice koje se promovišu kao zdrave to baš i nisu.
Kolesterol je tema koju nutricionisti i medicinski stručnjaci često istražuju i raspravljaju o njegovim mogućim učincima na zdravlje. Iako je utvrđeno da se kolesterol može kategorizirati i kao dobar i kao loš, ostaje važno razumjeti koju hranu konzumirati. Danas ćemo istražiti uvide liječnika o ovoj temi. Iako se reklamira kao opcija bez kolesterola, ovaj proizvod zapravo dovodi do značajnog povećanja razine kolesterola.
Dr. Stanišić navodi: “Pojedini dodaci prehrani s češnjakom tvrde da neće uzrokovati loš zadah, ali ako dodatak ne dovodi do lošeg zadaha, neučinkovit je.” Stoga je preporučljivo izbjegavati rasipanje novca na ove vrste proizvoda. Doktorica Svetlana Stanišić govorila je o kolesterolu i dala smjernice prehrane za oboljele od te bolesti. Istaknula je česte pogreške mnogih ljudi i nabrojala namirnice koje se obično ne savjetuju.
Mnogi ljubitelji fitnessa često odbacuju žumanjke, odlučujući se za niskokalorične omlete koji se sastoje isključivo od bjelanjaka. Unatoč tome, važno je prepoznati da su žumanjci prepuni važnih nutrijenata. Ova skupina obuhvaća proizvode poput mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda. Iako je živjeti bez ove hrane izvedivo, liječnik ističe važnost istraživanja alternativnih pristupa prije nego što se odluči eliminirati meso iz prehrane.
Nakon toga opisuje četiri metode za uspješno upravljanje razinama kolesterola. Zobena kaša je značajna opcija za doručak, uglavnom zbog biljnih vlakana. Bitno je razumjeti da zobene pahuljice nisu nešto što treba kupiti već zapakirano; nego bismo trebali uzeti zob, pomiješati je s mlijekom i nastaviti kuhati. Kako navodi liječnik, “zob je bogata betaglukanom, što je značajno jer sprječava recikliranje kolesterola u tijelu i smanjuje njegovu apsorpciju”.
- Za uspješno smanjenje razine kolesterola važno je povećati unos mahunarki, sjemenki, lješnjaka, oraha i badema. Druga strategija uključuje dodavanje lješnjaka, oraha i badema u prehranu, budući da su bogati fitosterolima, biljnim oblikom kolesterola. Ova tvar pomaže u inhibiciji apsorpcije kolesterola u crijevima, zbog čega je njezin povećani unos vitalan. Osim toga, preporučljivo je izbaciti margarin iz prehrane. Iako je uvriježeno mišljenje da pružatelji zdravstvenih usluga uglavnom savjetuju smanjenje unosa šećera zbog prisutnosti slatkiša, ovo gledište nije potpuno točno.
Razne kreme i napolitanke često sadrže sastojke poput hidrogeniziranog palminog ulja ili hidrogeniziranog biljnog ulja, koji su u biti vrste margarina. Iako se reklamira kao zamjena bez kolesterola, ironično, značajno povećava razinu kolesterola – otprilike šest puta više od maslaca. To je jedan od razloga zašto su kolači napravljeni kod kuće, koji sadrže maslac, posebno omiljeni.
Četvrta strategija uključuje dodavanje namirnica koje pozitivno utječu na razinu kolesterola, poput češnjaka koji je glavna namirnica u srpskoj kuhinji, ali i maslinovog ulja i plave ribe. Osim toga, liječnik predlaže razmatranje dodataka prehrani, upozoravajući na prekomjernu konzumaciju fitosterola, budući da visoke doze mogu rezultirati štetnim učincima.
Dr. Stanišić napominje da neki dodaci prehrani s češnjakom tvrde da mogu poboljšati svježinu daha. Međutim, ako ovi proizvodi ne uspiju zapravo smanjiti loš zadah, oni su beskorisni. Preporučljivo je izbjegavati rasipanje novca na takve artikle i umjesto toga se usredotočiti na prirodne tvari koje su općepriznate zbog svojih dobrobiti, jer temelj dobrog zdravlja leži u uspostavljanju zdravih prehrambenih navika.
