Svi narodi imaju svoje običaje i vjerovanja koja svoje korijene imaju u davnoj prošlosti a neki od njih se i dalje praktikuju posebno u situacijama kada porodica izgubi svog člana.
U mnogim okolnostima, zbog vremenskih ograničenja, obično posjećujemo groblja po dolasku; međutim, postoje određeni dani kada takve posjete treba izbjegavati. U različitim kulturama diljem svijeta, pojedinci poštuju mnoštvo običaja koji se razlikuju od jednog mjesta do drugog. Ove tradicije nisu povezane samo sa slavljima; nego se neke odnose na radosne događaje, dok su druge vezane uz turobne trenutke. Iako su mnogi običaji tijekom godina izgubili na važnosti, određeni običaji, osobito oni povezani s ključnim životnim događajima, uspješno su se održavali kroz generacije.
- Među onima koji se ističu su rođenja, krštenja i sahrane. Značaj mezarja i sjećanja na one koji su umrli je veliki. Čak i nakon smrti, pojedinci nastavljaju nastanjivati sjećanja svoje obitelji i prijatelja. Posjeta grobljima pruža mogućnost potomcima i poznanicima da odaju počast svojim najmilijima i sačuvaju njihovu ostavštinu. Groblja su obično otvorena za sve koji žele odati počast grobovima svojih preminulih, bilo tijekom formalnih vjerskih obreda ili intimnih trenutaka razmišljanja.
Postoje različita nereligijska uvjerenja vezana uz posjete groblju. Česta zabluda je da se grobovi ne posjećuju za vrijeme Božića i Uskrsa, što je netočno. Uskrsni ponedjeljak uobičajen je dan za slanje pisama pokojnicima, a običaj je i obilazak groblja za vrijeme drugih vjerskih blagdana, uključujući Božić. Običaji i vjerovanja vezana uz posjete groblju variraju od davnina. Određene tradicije nalažu da se pojedinci trebaju suzdržati od posjeta grobljima nakon zalaska sunca.
Ovo vjerovanje temeljno je ukorijenjeno u strahu od duhova koji, prema narodnoj predaji, mogu uznemiriti žive ako ih posjete u neprikladno vrijeme. Tradicionalno, kasni večernji posjeti grobljima smatraju se nesretnim i možda opasnim, jer se smatra da remete mir pokojnika. Kako bi održali sigurnost i poštovanje, mnogi se pojedinci pridržavaju ovih smjernica i suzdržavaju se od noćnih posjeta. Za mnoge posjet groblju ima značajnu sentimentalnu vrijednost jer pruža priliku da se povežu sa svojim precima, odaju im počast i steknu osjećaj unutarnjeg mira.
Prijenos tradicije kroz generacije temeljni je element kulture posvećene štovanju pokojnika. Ova praksa olakšava održavanje obiteljskih vrijednosti uz jačanje veza s nečijim nasljeđem i identitetom. Dok se mnogi običaji temelje na vjerskim i kulturnim običajima, jednostavan čin posjeta groblju često nudi utjehu i potiče osjećaj kontinuiteta s pojedincima koji su preminuli. U kršćanstvu se načela poštovanja i sjećanja na pretke smatraju značajnima. Da bi se ispunila ova obveza, prakse kao što su molitve, sjećanja i rituali – uključujući posjete grobljima – olakšavaju vezu između potomaka i njihovih preminulih voljenih.
Ove tradicije možda ne zahtijevaju posebna vjerska uvjerenja i mogu se promatrati u različitim oblicima, odražavajući obiteljske običaje. Obredi i običaji vezani uz groblja Dva najvažnija kršćanska blagdana, Božić i Uskrs, često se smatraju neprikladnim prilikama za posjete grobljima; međutim, ova percepcija je netočna. Drugi dan Uskrsa posebno je određen za sjećanje na pokojnike, dok se u nekim krajevima na Božić održava jedinstven običaj dijeljenja hrane u spomen na pokojnike.
Nadalje, različite regije imaju različite običaje. U Srbiji zadušnice koje se održavaju tijekom Uskrsa uključuju kićenje grobova obojenim jajima, uz paljenje svijeća kao znak sjećanja. Na Badnjak se, u skladu s tradicionalnim vjerovanjima, posvećuje večera u čast pokojnika, čime se stvara simbolična veza s precima. U nekim se kulturama dan nakon Božića, poznat kao Boxing Monday, smatra vremenom za brigu o grobovima, što uključuje i čin njihovog ukrašavanja svježim cvijećem ili travom. Ovu praksu prate mistična vjerovanja koja okružuju posjete grobljima. Osim konvencionalnih običaja, postoje i mistična vjerovanja povezana s posjećivanjem groblja.
Prevladava mišljenje da se groblja nakon mraka pretvaraju u “gradove duhova” i da ih treba izbjegavati u večernjim satima. Ove predodžbe proizlaze iz percepcije groblja kao mjesta boravka pokojnika, gdje noćni posjeti mogu izazvati nesreću ili narušiti mir duše. Bez obzira na vjerovanja i običaje, jedna je konstanta: groblja su mjesta sjećanja, poštovanja i povezanosti s našim precima. Posjećivanje ovih mjesta, bilo motivirano vjerskim, kulturološkim ili osobnim razlozima, naglašava našu želju da odamo počast onima koji su preminuli i da cijenimo vrijednosti koje su ostavili kao trajnu baštinu.
