Pretilost je iz godine u godinhu sve veći zdravstveni problem posebno u zapadnim zemljama. Ono što posebno brine je činjenica da sve veći broj djece i mladih ima problema sa viškom kilograma.
Želudac nije konzistentna žila koja ima samo jedan kapacitet. To je mišićni organ koji se može širiti i skupljati, ovisno o količini unesene hrane i tekućine. Često se raspravlja o upitu može li se želudac trajno proširiti ako stalno prejedamo ili se može smanjiti ako umjesto toga jedemo manje. Kratak odgovor: veličina želuca se ne mijenja trajno, ali njegova rastezljivost – sposobnost rastezanja – to svakako može. Privremeno povećanje veličine želuca je uobičajeno. Kada konzumiramo velike količine hrane ili pića, želudac će automatski narasti kako bi sve to primio.
Međutim, ova promjena nije apsolutna. Nakon što se želudačni sadržaj eliminira putem probavnog sustava, želudac se vraća u prvobitnu veličinu. U prosjeku, volumen “praznog” želuca je oko 75 mililitara. Ovo je otprilike veličine male šalice. Međutim, tijekom obroka želudac može doseći volumen od otprilike jedne do dvije litre, ovisno o volumenu unesene hrane. Gastroenterolog dr. Milorad Opačić napominje da je želudac sličnog sastava kao i balon, izuzetno je fleksibilan, no to ne znači da se njegova primarna veličina promijenila. To nije trajno povećanje, već sposobnost organa da se proširi po potrebi.
Utječe li pretjerano uživanje na veličinu želuca? Jedna popularna zabluda je da pretjerano uživanje može povećati želudac i učiniti nas stalno gladnima. Znanstvena istraživanja pokazuju da pretjerano uživanje neće imati dugoročni učinak na elastičnost želuca. Drugim riječima, ako jednom pojedete puno hrane ne znači da ćete sljedeći dan imati veću želju. Međutim, dugotrajno pretjerano uživanje može povećati rastezljivost želuca, što bi dovelo do većeg širenja i potencijalnog signala mozgu da je sit. Nasuprot tome, dugoročno smanjenje konzumacije hrane može imati negativan učinak – smanjuje se sposobnost rastezanja želuca.
Neka istraživanja sugeriraju da je kapacitet želuca ljudi koji su znatno smršavili zapravo manji, ne zbog fizičkog smanjenja veličine, već zbog smanjene elastičnosti. Elastičnost želuca i ukupna težina Primjetno je da ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju manji trbuh od mršavih ljudi. Točna veličina praznog želuca kod svih pojedinaca obično je ista. Razlika je očita u načinu na koji želudac reagira na unos hrane: kod pojedinaca koji obično obilno jedu, želudac je istreniran da se više isteže i sporije komunicira mozgu da je pun. Problem nije veličina želuca, već način na koji funkcionira i komunicira s mozgom.
- Savjesno jedi, pij i veseli se, ili jedi, pij i budi tužan. Mozak i želudac imaju stalnu razmjenu. Kada namjeravamo jesti, mozak će želucu poslati signal koji će ga pripremiti za hranu – mišići će se opustiti, želudac će se povećati i napunit će se hranom. Kada se hrana konzumira, počinje proces probave, a kada je završen, želudac se vraća u prvobitnu veličinu. Brzina kojom konzumiramo hranu utječe na taj proces. Ako jedemo prebrzo, mozgu će nedostajati vremena da protumači signal da smo siti. Ishod je pretjerano uživanje. Polagano konzumiranje hrane omogućuje tijelu da prepozna ukupnu količinu konzumirane hrane, te se informacije zatim prosljeđuju mozgu, što smanjuje vjerojatnost pretjeranog uživanja. Kako možete smanjiti rastezljivost želuca?
Oni koji žele imati veću kontrolu nad količinom hrane koju konzumiraju, prvi korak je da se usredotoče na smanjenje elastičnosti želuca. To ne znači drastičnu dijetu, već promjenu načina prehrane. U jednoj studiji, subjekti koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu, ali su konzumirali samo 1000 kalorija dnevno tijekom 30 dana imali su smanjenje kapaciteta želuca za čak 36%. To znači da postupno smanjenje količine hrane ili kalorija može olakšati učinkovitiju kontrolu apetita. Hrana koja zadovoljava želudac – bez dodatnih kalorija. Jedan od najznačajnijih čimbenika u doživljaju sitosti je količina hrane. Hrana koja ima mali volumen, poput čipsa, ima puno kalorija, ali ne daje osjećaj sitosti.
S druge strane, voće, povrće, juhe i variva smatraju se “glomaznom” hranom, zauzimaju više mjesta u želucu, ali imaju niži udio kalorija. Jedući ovu hranu, možemo napuniti želudac i osjećati se sitima, bez mogućnosti pretjeranog uživanja. Ovaj način prehrane također je temelj nekoliko popularnih dijeta koje se fokusiraju na volumen hrane. Konzumacija hrane bogate vodom i vlaknima, kao što su krastavci, lubenice, juhe i povrće kuhano na pari, može olakšati kontrolu gladi bez ugrožavanja sitosti. Praktični savjeti za učinkovitiju kontrolu apetita.
Ako mislite da vam je želudac povećan i da ste uvijek gladni, možete isprobati sljedeće strategije: Zabrinjava konzumacija hrane većeg volumena, ali nižeg udjela kalorija (voće, povrće, juhe). Umjesto tri velika obroka, dnevnu hranu podijelite na pet manjih obroka. Hranu konzumirajte polako, temeljito je žvačite i dajte mozgu dovoljno vremena da registrira sitost.
