Svi nosimo donji veš koji ima više funkcija ali imamao i drugačije navike kada je u pitanju učestalost njegovog mijenjanja što su pokazivala istraživanja. U sljedećem članku pročitajte koliko često bismo ga trebali presvlačiti.
Redovito mijenjanje donjeg rublja ima presudnu ulogu u održavanju naše higijene i zdravlja, a na učestalost mijenjanja utječe nekoliko ključnih čimbenika, ponajprije razina dnevne tjelesne aktivnosti. Dr. Anju Methil, dermatologinja s ClinicSpots u Indiji, izjavila je: “Dopušteno je mijenjati donje rublje svaki drugi dan u okolnostima kada su naše dnevne aktivnosti ograničene i nismo se znojili.” Također je napomenula da se muško donje rublje, osobito široki stilovi kao što su široke bokserice, može nositi malo duže.
- Istraživanje Newsweeka u lipnju, u kojem je sudjelovalo 1500 odraslih osoba, pokazalo je da 47% ispitanika ne nosi donje rublje dulje od jednog dana. Naime, među svim ispitanim dobnim skupinama, pripadnici generacije Z izvijestili su o najvećoj sklonosti, s 37% koji su priznali da povremeno nose donje rublje dulje od 24 sata. Sarah Roberts, stručnjakinja za njegu kože i osnivačica A Beauty Edita, upozorava Daily Mail da dugotrajno nošenje nečistog donjeg rublja može dovesti do iritacija kože, osipa, gljivičnih infekcija ili pogoršati već postojeće probleme poput psorijaze ili ekcema.
Nasuprot tome, žene koje imaju jake menstruacije i prekomjerni vaginalni iscjedak možda će htjeti promijeniti donje rublje više puta tijekom dana kako bi smanjile rizik od infekcija. Na učestalost mijenjanja donjeg rublja može utjecati klima u kojoj se nalazite. U vrućim i vlažnim okruženjima preporučljivo je mijenjati donje rublje više puta tijekom dana, dok u hladnijim područjima to obično nije potrebno.
Bonus tekst:
Dokazi iz povijesti drevnog Egipta daju značajne uvide u njegov narod, s reljefima, uklesanim slikama i raznim nalazima koji pokazuju da su Egipćani shvaćali važnost skromnosti i ponašali se u skladu s tom sviješću. Dok čitate udžbenik povijesti ili provodite neovisno istraživanje na internetu o drevnim Egipćanima, primijetit ćete da su oba spola nosila trokutasti komad tkanine omotan oko bedara, nalik na klasično donje rublje koje i danas koristimo.
Na području prsa žene su nosile tanak zavoj izrađen od slične tkanine. Iako ne možemo jamčiti da materijali odgovaraju mekanoj, pamučnoj kvaliteti koja je povezana s Extreme Intimo slipom, čini se da je ovaj stil donjeg rublja bio nosiv i prilično udoban. S druge strane, stari Grci prihvatili su posebnu “modu”, sa ženama koje su nosile odjeću koja bi sada bila slična sportskom grudnjaku. Djevojka odjevena u sportsku odjeću u oštrom je kontrastu sa stilovima donjeg rublja srednjeg vijeka, koji se prvenstveno sastojao od tunika i podsuknji.
Ovo doba nije se osobito isticalo u pogledu ženskog donjeg rublja. Dok su muškarci birali duže hlače kao donje rublje, bilo koji oblik hlača smatrao se neprikladnim za žene. Tijekom srednjeg vijeka žene su nosile tunike, koje su bile košulje koje su služile kao prepreka između njihove kože i gornje odjeće, uglavnom pokrivajući gornji dio tijela i djelomično se proširujući na donji dio tijela. Tek u kasnom srednjem vijeku počele su se uvoditi osnovne podsuknje, koje su donekle, iako još uvijek neadekvatno, služile kao oblik donjeg rublja. 16. stoljeće označava početak “ere” korzeta.
Tijekom tog vremena, korzeti su postali ključni za svakodnevno odijevanje, ali tek je u 20. stoljeću, posebno u 21., odjeća počela usklađivati ljepotu i udobnost – nešto što je definitivno nedostajalo korzetima. Malo je odjevnih predmeta prošlo tako spornu povijest kao korzet. Već na prvi pogled i svakim sljedećim pogledom korzet je budio osjećaj ženstvenosti, gracioznosti i mode.
Ipak, svako prvo nošenje, kao i svaka sljedeća prilika, donosila je nelagodu onim ženama koje su cijenile izraženo poprsje i iznimno uzak struk. Silueta pješčanog sata smatrala se jedinim prihvatljivim oblikom, osobito među aristokracijom i na kraljevskim dvorovima, što je dovelo do nelagode koju su korzeti zasjenili svojom ulogom u oblikovanju ženske figure kako bi odgovarala “idealnim” proporcijama.
