Vjernici željno i sa velikom radošću dočekuju predstojeći praznik Uskrs koji pada u nedelju i ove godine je on u isti dan i za pripadnike katoličke i za pripadnike pravolsavne vjeroispovijesti.
Trenutno pravoslavni vjernici diljem svijeta slave najsvetiju i najmirniju nedjelju u godini – Veliki tjedan, koji se često naziva i Veliki tjedan. Ovo je razdoblje obilježeno dubokim poštovanjem i tugom dok kršćani razmišljaju o posljednjim danima života Isusa Krista, uključujući Njegovu patnju, raspeće i konačno, Njegov trijumf nad smrću putem uskrsnuća. Ovaj tjedan je izvanredan; kako kažu, “teško je s tugom, ali sveto s nadom”. Ovaj tjedan uključuje niz dugogodišnjih tradicija, molitvi, posta i trenutaka šutnje, a svaki dan nosi svoje značenje i poruku.
- U brojnim krajevima Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i šire, i danas se poštuju stari običaji, koji se poštuju stoljećima i prenose generacijama. Dolje je dan po dan prikaz ovih obreda i osnovnih praksi koje pojedinci poduzimaju kako bi dočekali Uskrs radosnog srca i čiste duše. Veliki ili Veliki ponedjeljak Ovim danom počinje posljednji, sedmi tjedan korizme. Izraz “veliki” koristi se za označavanje izvanrednih djela koja je Isus Krist izvršio za čovječanstvo – njegovu pobjedu nad grijehom i smrću i njegovo otvaranje vrata vječnog života. Osim toga, naziva se “strastvenim” zbog svoje povezanosti s početkom Njegove patnje i muke. Tradicionalno se vjeruje da ovaj dan treba posvetiti i radu i molitvi.
U nekim se regijama također primjećuje da se goveda podvrgavaju obliku posta — dobivaju smanjene obroke hrane, bez masti i mliječnih proizvoda, što odražava običaje posta kod ljudi. Žene su već počele s opsežnim pripremama za nadolazeći blagdan, baveći se poslovima poput čišćenja i krečenja svojih domova, dok zvukovi pjesme i smijeha jenjavaju, najavljujući približavanje razdoblja žalosti. Čista srijeda Srijeda je posljednji “puni” radni dan Velikog tjedna. Uvriježeno je mišljenje da je na današnji dan Juda izdao Krista za trideset srebrnjaka, zbog čega je dan obilježen tugom i izdajom.
U raznim krajevima žene se suzdržavaju od šivanja i predenja, jer se vjeruje da se iglom ili koncem može “srećiti”. U selima oko Negotina sakuplja se biljka poznata kao sahrana, jer se veruje da štiti od veštica i zlih sila. Na ovaj dan, kuće žalosti se bave praksom farbanja jaja u crno, nazivaju se “monasi”, koji se ne sukobljavaju s drugima. Iako je radni dan, Velika srijeda počinje uvoditi ozračje tišine i duhovne priprave u kućanstvu. Veliki četvrtak Prema tradiciji, na taj se dan obilježava Posljednja večera na kojoj je Krist podijelio posljednji obrok sa svojim učenicima i ustanovio sveti sakrament pričesti.
Ovaj dan je također posvećen zemlji i stoci među ljudima. Jedina dopuštena aktivnost bila je sjetva povrća, jer se vjerovalo da će tako dobiti veće i slađe lubenice i dinje. Žene bi se okupile uz rijeku, zapalile svijeće na daščicama i poslale ih da plutaju po vodi u znak sjećanja na pokojnike i spasa njihovih duša. Ovaj drevni običaj, prožet i tugom i nadom, opstao je na raznim mjestima gdje se često farbaju jaja, pretežno u crvenoj boji, koja simbolizira Kristovu krv. Veliki petak – dan obilježen tugom i boli.
Ovaj dan je najtužniji događaj u kršćanstvu. Prema Evanđelju, to je dan kada je Isus Krist razapet i podlegao smrti na križu. Među vjernicima ovaj dan se naziva “petak muke” tijekom kojeg se drži strogi post; mnogi se suzdržavaju čak i od konzumiranja vode do zalaska sunca. Nedostaju kuhanje, veselje i glazba – prevladava tišina. U Leskovačkom bazenu postoji tradicija dodavanja crvenog jajeta u hranu za stoku radi poboljšanja zdravlja i blagostanja. U nekim se regijama love rakovi i zečevi jer se vjeruje da njihova krv pomaže ženama koje imaju problema s plodnošću.
U Banatu muškarci koji su služili vojsku do Uskrsa bdiju u crkvi uz Kristov grob, u tihoj molitvi i izmjenjuju se u bogoslužju. Značajna subota Ova subota, poznata kao Duga subota, posljednji je dan prije Uskrsa i služi kao podsjetnik na Kristovu dugu patnju tijekom raspeća. Na današnji dan u mnogim je krajevima običaj farbati jaja, posebno u crveno. Na područjima Bosanske krajine i Hercegovine ovaj dan se naziva Crvena subota. U leskovačkom kraju se sprema poseban obredni hleb Vaskrs koji se ukrašava bosiljkom, jajima i slovima. U sredinu se stavlja jedno bijelo jaje i daje djetetu na Uskrs kao simbol zdravlja i blagoslova. Uskrs – najvažniji praznik među svim praznicima.
Uskrs, poznat i kao Uskrsnuće, najznačajniji je i najradosniji blagdan u kršćanskoj tradiciji. Ovaj dan obilježava uskrsnuće Isusa Krista, koji je pobijedio smrt i grijeh. Temelj kršćanske nade je usidren u ovom ključnom događaju. Vrijeme praznika diktira lunarni kalendar, koji se javlja u prvom tjednu nakon punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Posljedično, njegov datum varira svake godine. Na Uskrsno jutro djeca se čiste crvenim jajetom kako bi pospješila zdravlje i snagu.
Prvo ofarbano jaje – bilo da je čuvarkuća, strašilo, perec ili izmak – čuva se tijekom cijele godine kao zaštita od bolesti i nesreće. Tradicionalno se vjerovalo da ovo jaje može zadržati svježinu nekoliko godina. Osim toga, praksa tucanja jajima utjelovljuje duh natjecanja; jedinka čije jaje ostane netaknuto smatra se “pobjednikom”, a ujedno se to jaje smatra sretnim i moćnim. Tom prigodom oblači se novo ruho, okupljaju se obitelji, djeca primaju darove i nastaje radosno pjevanje — slavi se Kristova pobjeda nad smrću.
