Štitna žlijezda ili štitnjača je maleni organ u obliku leptira koji je smješten u našem vratu i ima jako vaćnu funkciju u našem organizmu a to je regulacija nivoa hormona u tijelu. Kada se njen rad poremeti dolazi do niza problema.
Za osobe koje imaju poremećaj rada štitnjače, sljedeće preporuke mogu pomoći u sprječavanju dodatnih komplikacija. Poremećaju rada štitnjače prvenstveno pridonose nezdrav način života i prekomjerni stres. Opće je poznato da ova žlijezda proizvodi hormone koji igraju ključnu ulogu u raznim tjelesnim funkcijama, uključujući metabolizam, rast i razvoj, rad srca, regulaciju razine glukoze u krvi i održavanje trudnoće. Disfunkcija štitnjače izravno je odgovorna za dva najčešća poremećaja povezana s prekomjernom ili nedovoljnom proizvodnjom hormona: hipertireozu i hipotireozu.
Kod hipertireoze dolazi do prekomjerne proizvodnje hormona, dok hipotireozu karakterizira nedovoljna sinteza hormona, a oboje značajno utječe na normalno funkcioniranje organizma. Stručnjaci su dali prehrambene preporuke za pojedince koji imaju stanja povezana sa štitnjačom kako bi promicali zdravije prehrambene navike. Povećajte unos joda. Jod je ključni mineral za pravilan rad ove žlijezde; stoga je bitno osigurati da vaša prehrana uključuje obilje joda.
Namirnice poput ananasa, brokule, jodirane soli, tunjevine, jaja i suhih šljiva su među onima koje osiguravaju ovaj vitalni mineral. Smanjite konzumaciju masti i šećera. Klonite se pržene hrane i hrane s visokim udjelom šećera. Time ćete ublažiti rizik od upale štitnjače i drugih povezanih zdravstvenih problema. Osigurajte odgovarajuću hidrataciju unosom dovoljno vode tijekom dana kako biste spriječili dehidraciju. Općenito se savjetuje piti između jedne i pol do dvije litre, točnije osam čaša vode svaki dan. Suzdržite se od konzumiranja alkohola i kofeina.
- Poželjno je ograničiti unos alkoholnih pića, a ako se pije kava, ključna je umjerenost. Maksimalna preporučena dnevna doza kofeina je 400 miligrama, što je jednako otprilike tri šalice kave. Potražite savjet liječnika. Poznato je da specifični lijekovi za štitnjaču mogu negativno utjecati na hranjive tvari prisutne u hrani, potencijalno uzrokujući štetne učinke na tijelo. Prije promjene prehrane ili započinjanja novog režima, važno je posavjetovati se s odabranim liječnikom.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov bogat okus, nutritivne prednosti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološki značaj smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Od nastanka ranih civilizacija, ovo voće je bilo poznato, jer je bilo prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Smokve zauzimaju značajno mjesto u Bibliji i spominju se u brojnim religijskim i filozofskim tradicijama, gdje simboliziraju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokava može se pronaći u njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a također osiguravaju značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Značajan aspekt smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine može se dobiti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Značaj smokava u različitim povijesnim kontekstima bio je značajan. Na primjer, u Grčkoj je stablo smokve štovano kao sveti entitet, često povezivan s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i bogatstvo, a njihova su se stabla obično posvećivala božanstvima. Smatra se da su smokve bile jedno od prvih voća koje je čovječanstvo uzgajalo zbog svog brzog rasta i otpornosti na sušu.
Smokve i danas imaju značajnu važnost u brojnim kulturama. Oni igraju vitalnu ulogu u mediteranskoj kuhinji, ističući se u širokom spektru jela, od salata do deserata. Štoviše, suhe smokve su vrlo omiljene jer u tom obliku čuvaju sve njihove nutritivne prednosti. U mnogim regijama smokve služe kao temeljni element tradicionalnih recepata i naširoko se smatraju “superhranom” zbog svojih zdravstvenih prednosti.
