U svijetu današnjice teško je pronaći osobu koja će Vas razumjeti u potpunosti i s kojom ćete moći pričati o svemu. Postoje neki načini kako da prepoznate koja je žena površna, a koja je mudra.
Slično ljudskoj populaciji, mišljenja pojedinaca također imaju široku varijaciju diljem svijeta. Mnogi su veliki ljudi raspravljali o prirodi ljudske inteligencije, pravoj prirodi znanja i pravoj prirodi ludosti. Svaki inteligentan pojedinac razvio je osobnu filozofiju u vezi s razlikom između inteligentne osobe i budale. Evo nekih od odgovora: “On ne traži ono što je ugodno u ovom životu, već ono što će mu olakšati nevolje.” Francuski filozof Aristotel de la Bruyère rekao je: “Čovjek koji je uvjeren u vlastitu inteligenciju obično je manje sklon posjedovanju sitnice ili ničega.”
- Međutim, na njega utječu oni koji nisu sigurni u vlastite sposobnosti. Eleanor Roosevelt je vjerovala da svi pojedinci koji su neinteligentni vode razgovore o ogovaranju, dok inteligentni pojedinci vode razgovore o dobru i zlu, istini i laži, pravdi i prijevari. Inteligentni pojedinci ne propovijedaju, ne imenuju ljude, ne vode sporove i ne uživaju u drugima. Ideja je da inteligentna žena nije ograničena svojim zanimanjem, suprugom, djecom i redovnim dvogodišnjim putovanjem. Inteligentne žene obično su oprezne i skeptične prema sporazumima općenito.
Pa makar joj netko dao mjesec i zvijezde. Jednom je mudrac iz istočnjačke filozofije upitao: “Kako razlikovati pametnu ženu od glupog muškarca?” Odgovorio je konkretnim opisom razlike: inteligentna žena se smatra ženom koja ima veću vjerojatnost da će uspjeti. Ona ne priznaje svoju nesretnu sudbinu ili nedostatak pomoći oko sebe za stvari koje se ne čine po planu. Ona sama sebi postavlja ciljeve i ostvaruje ih. Ona cijeni ono što ima i pokušava to najučinkovitije iskoristiti za sebe. U konačnici, ona ne čeka ispunjen život, već ga stvara na licu mjesta. Spremna je hodati sama i boriti se sa životnim preprekama. Ona uživa u dobrom i vješta je u učenju prilagođavanja lošem. To je osobina pametne žene.
Dodatni tekst
Dosad nepoznata demencija koja nalikuje Alzheimerovoj bolesti dobila je novo ime i posebno je definirana pravilima. Ovi su istraživači označili da ima limbičko-dominantni amnezijski sindrom (LANS), to je namijenjeno pomoći medicinskim stručnjacima u skrbi za pacijente s bilo kojim oblikom gubitka pamćenja i pružiti im odgovarajuće smjernice. TDP-43 encefalopatija povezana s limbičkom kontrolom razlikuje se od Alzheimerove bolesti, potonja je sporija i manje teška, a obično se manifestira kod ljudi koji imaju 80 ili više godina.
Slično demenciji, specifična dijagnoza može se postaviti samo obdukcijom. Oslikavanje mozga i biomarkeri koriste se za razlikovanje LATE od Alzheimerove bolesti, neurolog klinike Mayo, Nik Korivo-Levalije, predstavlja formalizirani pristup ovoj distinkciji koji se temelji na konsenzusu. Slike mozga i biomarkeri pokazuju nenormalno ponašanje. U našoj kliničkoj praksi promatramo pacijente koji pokazuju sindrom pamćenja povezan s Alzheimerovom bolešću, ali kada pregledamo njihove snimke mozga ili biomarkere, otkrivamo da nemaju sindrom.
To je rekao David Jones, neurolog s klinike Mayo. “Do sada nije postojala specifična medicinska dijagnoza koja bi se mogla postaviti, ali sada možemo odgovoriti na to pitanje”, kaže on. Točnije dijagnoze postavljaju se na temelju dobi pacijenta, veličine gubitka pamćenja, skeniranja mozga i biomarkera. Uobičajene promjene kod starijih osoba U jednom eksperimentu, nova metoda dijagnosticiranja demencije koja je uspješno kategorizirala brojne pacijente koji su još za života umrli od Alzheimerove bolesti ili LANS-a, isključivo na temelju podataka o njihovom zdravlju.
Unatoč tome što nije bio potpuno precizan, ipak je imao veću od 70% točnosti. Skup kliničkih kriterija za LANS vjerojatno je izveden iz moždanih promjena uzrokovanih limbičkom dominantnom encefalopatijom povezanom sa starenjem povezanom s proteinom TDP-43 (LATE). Limbički sustav odgovoran je za pohranjivanje emocija, pamćenje detalja i ponašanja. U istraživanju je većina pacijenata s KASNIM moždanim promjenama imala najveći mogući stupanj poteškoća s dijagnozom LANS-a; autori navode da iako su ta dva pojma povezana, tehnički, LANS može uključivati bilo koji oblik demencije koji rezultira gubitkom limbičkog sustava. Promjene na mozgu česte su kod starijih osoba, a te se promjene javljaju kod otprilike 40% osoba starijih od 85 godina.
