Srčani udar je jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u cijelom svijetu a ono što je posebno zabrinjavajuće je da pogađa sve veći broj mladih ljudi. U trenutku kada čovjek osjeti jaku bol u prsima obuzme ga i panika što nikako nije dobro.
Dr. Jeremy London, istaknuti kardiolog i iskusan kardiokirurg, koristi široko korištenu platformu društvenih medija TikTok kako bi odgovorio na upite svojih pacijenata. Među pitanjima koja su mu postavljena bilo je i ono o njegovoj upotrebi aspirina nakon vlastitog srčanog udara. Medicinski stručnjaci srčani udar definiraju kao smetnju protoku krvi unutar krvne žile koja predstavlja znatnu opasnost za srčani mišić. Nakon početnog začepljenja može nastati naknadno veće začepljenje, čime se povećavaju povezani rizici.
- Kako biste ublažili ovaj rizik i umanjili moguću štetu, preporuča se odmah kontaktirati hitnu pomoć i prožvakati tabletu aspirina od 325 mg kako biste povećali šanse za preživljavanje. Možete li dati pojedinosti o simptomima? Dok je najčešći simptom bol u prsima, manifestacije ovog stanja mogu se razlikovati od osobe do osobe, pri čemu neki imaju blage simptome, drugi se suočavaju s teškim, a neki uopće ne pokazuju simptome.
Uobičajeni znakovi srčanog udara uključuju: bol u prsima, koja se može manifestirati kao osjećaj pritiska, težine, stezanja ili stiskanja ispod prsne kosti, koja traje dulje vrijeme ili se javlja povremeno. Neugoda se može širiti u rame i/ili ruku, primarno zahvaćajući lijevu stranu, iako može zahvatiti obje ruke i proširiti se na leđa, vrat, čeljust, zube i povremeno gornji dio trbuha. Ovi simptomi također mogu biti popraćeni hladnim znojenjem.
Dodatne manifestacije uključuju umor, mučninu, gastrointestinalne tegobe i pogrešne pokazatelje srčanog udara kao što su probavne smetnje ili žgaravica. Također se mogu pojaviti iznenadna vrtoglavica, nedostatak zraka, ubrzani ili nepravilni otkucaji srca (palpitacije) i neodoljiv osjećaj tjeskobe sličan napadu panike. Može se pojaviti i nesanica.
Ključno je prepoznati da srčani zastoj ponekad može poslužiti kao prvi znak srčanog udara, a simptomi se razlikuju kod muškaraca i žena. Bol ili nelagoda u prsima dominantan je simptom koji doživljavaju oba spola; međutim, žene mogu imati dodatne simptome koji obično nisu povezani sa srčanim udarom. Takvi simptomi mogu uključivati otežano disanje, mučninu ili povraćanje te bol u leđima ili čeljusti.
U žena se pokazatelji srčanog udara mogu manifestirati kao osjećaj nelagode karakteriziran pritiskom, stezanjem, punoćom ili boli u središnjem dijelu prsnog koša, osobito ako taj osjećaj traje dulje vrijeme ili varira tijekom vremena, što opravdava zabrinutost. Neugoda se može pojaviti u različitim područjima, uključujući ruke, vrat, ramena, gornji dio leđa, čeljust ili trbuh. Ako se ovaj osjećaj pojavi uz poteškoće s disanjem, bez obzira na to je li praćen nelagodom u prsima, kao i hladnim znojem i vrtoglavicom, neophodna je hitna liječnička pomoć.
Nadalje, dodatni znakovi poput mučnine, povraćanja, gastrointestinalnih tegoba sličnih probavnim smetnjama, neuobičajenog umora i poremećaja sna također mogu značiti mogućnost bolesti srca. Dok se srčana bolest ponekad može naglo manifestirati, često otkriva znakove upozorenja i simptome nekoliko sati, dana ili čak tjedana prije. Među tim pokazateljima je bol ili pritisak u prsima, koji se nazivaju angina, koji se nastavlja unatoč razdobljima odmora. Možete li pojasniti što je tihi srčani udar?
Tihi srčani udar, kao što sugerira njegova oznaka, nema uobičajene simptome koji se obično povezuju sa srčanim udarom, poput lupanja srca, vrtoglavice, nedostatka zraka i osjećaja tjeskobe. Prepoznavanje tihog srčanog udara može biti teško zbog njegove nagle i nenajavljene prirode. Kada treba razmisliti o potrebi traženja medicinske pomoći?
Kako bi se osiguralo najučinkovitije upravljanje srčanim bolestima, bitno je riješiti simptome unutar jednog do dva sata nakon što se prvi put pojave. Odgađanje medicinske intervencije ne samo da pogoršava potencijalnu štetu, već također ograničava dostupne alternative liječenja, ovisno o vašem cjelokupnom zdravstvenom statusu.
