Krvni pritisak bi trebalo redovno provjeravati i voditi računa da li je sve u redu, ali je isto tako podjednako važno da znamo i koji je to krvni pritisak koji se smatra idealnim.
Krvni tlak se ne smatra štetnim, ali se može drastično smanjiti, doslovno i metaforički. Oni koji imaju visok krvni tlak često nisu svjesni svog stanja. Simptomi su dvosmisleni, nerazlučivi ili jednostavno prisutni ali zanemareni: blaga glavobolja, vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti pri hodu, pritisak u prsima. Povremeno se javljaju zujanje u ušima ili problemi s vidom, ali čini se da ti simptomi nemaju ozbiljne posljedice dok se ne pojave. Upravo je u toj nevidljivosti njegova najveća opasnost.
- Liječnici upozoravaju da je visoki krvni tlak često identičan, tijekom standardnih medicinskih procjena ili kao posljedica već postojećih stanja. Jedan od najzabrinjavajućih aspekata je da jedna trećina pacijenata niti ne zna da ima visok krvni tlak, niti razumiju što ga uzrokuje. Mnogi pojedinci vjeruju da je to vitalno za život, posebno s godinama, međutim, istina je drugačija: u štetnim navikama, kroničnom stresu, lošoj prehrani i nedostatku tjelesne aktivnosti.
Kardiolozi Kliničkog centra Srbije više su puta ponavljali da ne mora nužno značiti da je bolest tiha, već štetna. Suprotno tome, visoki krvni tlak koji se ne liječi može dovesti do oštećenja srca i bubrega, kao i moždanog udara, a također je i čest uzrok smrti. Istraživanje u časopisu Vojnosanitski pregeled pokazalo je porast broja oboljelih u regiji, no svijest o prevenciji i dalje je na zabrinjavajuće niskoj razini. Sve je to stresno, a stres ima značajnu ulogu. Na Balkanu se često zanemaruje svakodnevica života, a emocionalne krize se jednostavno rješavaju bez komentara, što dovodi do stresa i na kraju dovodi do otkazivanja unutrašnjosti.
Ubrzani tempo života koji od vas zahtijeva da žurite na posao, brinete o obitelji, plaćate račune i pritom se smiješite zapravo pogoduje razvoju visokog krvnog tlaka. Osim toga, malo ljudi razmišlja o tome kako se njihovo tijelo trenutno osjeća. Također je zabrinjavajuće da 30-40 posto pacijenata ima ograničeno znanje o vlastitom stanju. Nemaju pojma kada i kako izmjeriti krvni tlak, ne prepoznaju simptome i nisu svjesni dugoročnih učinaka nedostatka kontrole nad poremećajem.
Iz Agencije za javno zdravstvo Federacije BiH izvijestili su da i oni koji imaju dijagnozu često ne uzimaju lijekove redovito ili ih uopće ne shvaćaju ozbiljno. Jedna od najvećih briga je da simptomi visokog krvnog tlaka nisu ozbiljni. Oni se ne mogu dokazati, njihov utjecaj na svakodnevni život nije značajan sve dok ne izazovu nepopravljivu štetu. Tijelo šuti, ali trpi, a kad se pojavi bol, često je prekasno.
U Srbiji, kako navodi Batut, više od 46 posto odraslih ima problema s krvnim tlakom, a značajan dio njih nikada nije ni bio kod liječnika. Brojnim kampanjama posvećenim zdravlju pokušalo se educirati građane, no borba protiv općeg znanja, nepoznavanja i mentaliteta “nije to ništa” se nastavlja. Zdravlje se često zanemaruje. Da bi problem bio složeniji, visoki krvni tlak ne šteti samo starijim osobama. Sve se više prepoznaje kod mlađih ljudi, osobito onih koji rade sjedilački posao i podložni su stalnom stresu.
U razgovoru za Zdravlje.hr dr. M. Lukić kaže: 30-godišnjaci s tlakom koji je dosad bio rezerviran za starije osobe. Usvajanje novog stila života je neophodno, ali se ne preporučuje. Što je realno? Prvi korak je edukacija, koja uključuje razumijevanje mehanizma bolesti i kako je spriječiti. Za mjerenje krvnog tlaka treba koristiti druge izvore. Danas prevladavaju mjerači koji omogućuju jednostavno praćenje od kuće. Osim toga, morate promijeniti svoju prehranu, smanjiti količinu soli, sode i masti u njoj. Svaki dan, pa i obična šetnja, ima višestruke prednosti. Naravno, ništa od ovoga nije dovoljno bez mentalne postojanosti. Poduka o upravljanju stresom ne smatra se luksuzom, već prioritetom. Naučite kako reći ne, usporiti, uzeti pauzu za sebe – male izmjene čine razliku. Kada se jave i najbeznačajniji simptomi, važno je reagirati odmah, a ne dopustiti sudbini da ih pretvori u tragediju. U konačnici, tijelo uvijek pokazuje simptome. Naš je posao da ih prepoznamo i interveniramo. Zdravlje se ne smatra jedinstvenim entitetom – ono se izgrađuje, njeguje i održava svaki dan. Čak i najtiši glas može biti najvažnija poruka koju ćemo ikada primiti.
