U današnjem članku razmatramo jedno veoma kontroverzno i emotivno pitanje koje se tiče običaja u mnogim kulturama: Da li je valja ljubiti pokojnika?Saznajte…

Iako se čini da je to samo simboličan gest ljubavi i poštovanja prema preminuloj osobi, lekar Dr. Viktor Ivanovik izazvao je veliku buru na društvenim mrežama svojim tvrdnjama da bi trebalo izbegavati ovakve radnje.

On smatra da ljubiti pokojnika nije bezopasno, jer se opasne bakterije počinju razvijati na telu već devet sati nakon smrti, a kontakt sa njima može izazvati ozbiljne zdravstvene posledice.

Dr. Ivanovik, moldavski lekar sa više od 1,2 miliona pratilaca na Tiktoku, objavio je video u kojem upozorava ljude da ne ljube mrtve. On ističe da kontakt sa bakterijama koje se razvijaju na telu može izazvati gubitak čula mirisa, probleme sa disanjem i radom srca. Ovaj video pod nazivom „Nikada ne ljubite mrtvu osobu!“ postao je viralan, izazivajući lavinu komentara i podeljenih mišljenja među internet korisnicima.

  • Doktor Ivanovik sugeriše da bi ljubav prema preminulima trebalo da bude isključena u prostorijama gde nije prisutna odgovarajuća temperatura ili klima-uređaj, jer visoke temperature mogu doprineti bržem razmnožavanju bakterija. On savetuje da poljubac možete dati samo ako se telo nalazi u rashlađenoj mrtvačnici ili ako su prirodni uslovi idealni. Njegove tvrdnje, međutim, nisu prošle bez osporavanja. Dok su neki bili zgroženi njegovim izjavama, mnogi su to smatrali preuveličanim i naučno neodrživim.

Lekari i stručnjaci širom sveta, kao što je dr Stjuart Fišer, internista iz Njujorka, odbacili su Ivanovikove tvrdnje, tvrdeći da su besmislene. Dr. Fišer, sa više od 45 godina iskustva, smatra da ljudski imuni sistem ima sposobnost da neutralizuje opasne bakterije koje se nalaze na telu preminulih. Prema njegovim rečima, ljudsko telo u sebi ima dobrih bakterija koje, kao i tajni agenti, štite telo i brzo uništavaju patogene. Dr. Fišer objašnjava da bi, da Ivanovikove tvrdnje bile tačne, članovi porodice preminulih morali umreti ili završiti u bolnici odmah nakon kontakta s telom, što se, naravno, nikada nije dogodilo.

Slična mišljenja iznosi i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), koja se slaže sa dr. Fišerom, tvrdeći da posmrtni ostaci u većini slučajeva ne predstavljaju zdravstveni rizik. Oni ističu da su rizici od prenosa bolesti na ljude izuzetno mali, osim u specifičnim slučajevima poput smrti usled kolere ili hemoragičnih groznica. SZO dodaje da većina patogena ne preživljava dugo u ljudskom telu nakon smrti i da su izuzetno retke situacije u kojima bi posmrtni ostaci mogli izazvati epidemiju.

Iako Ivanovik ima ogroman broj pratilaca na internetu, više medija iz SAD i Evrope nije uspelo da potvrdi njegovu medicinsku licencu, što dodatno podgreva sumnje u njegov autoritet. Međutim, iako je njegova stručnost dovedena u pitanje, njegova objava ima široku publiku koja veruje u njegove tvrdnje. Mnogi su počeli da preispituju svoje običaje, a neki su, sa druge strane, bili uvereni da bi ovaj savet mogao biti opasan za ljude koji su pogođeni emocionalnom boli zbog gubitka voljene osobe.

Komplikacija nastaje jer se u mnogim kulturama, posebno u srpskim običajima, poljubac pokojnika smatra krajnje važnim i emotivnim činom. On je simbol poslednjeg poštovanja i oproštaja, način da se pokaže ljubav i povezanost sa voljenima, koji su preminuli. Za mnoge ljude, ova tradicija je deo procesa žalovanja i dubokih emocionalnih veza s preminulima. Bez obzira na medicinske savete, mnogi smatraju da bi poslednji poljubac bio deo ispravnog oproštaja.

  • Pored toga, mnogi korisnici društvenih mreža izrazili su duboku ljubav prema voljenim osobama i istakli da bi ponovili poljubac bez obzira na moguće rizike. Jedan od komentara korisnika Tiktoka glasio je: “Poljubio sam svog oca i uradio bih to još milion puta! Mogu i da izgubim čulo ukusa i mirisa, ali to je moj otac!” Ovaj komentar izazvao je niz reakcija, među kojima su se čule podrške, ali i razumevanje za one koji nisu u mogućnosti da prate medicinske savete.

Na kraju, važno je naglasiti da je žalovanje duboko ličan proces, iako je istina da treba biti svestan mogućih zdravstvenih rizika prilikom kontakta s pokojnikom. S jedne strane, stručnjaci upozoravaju na opasnosti, dok s druge strane, emocije i duboka veza sa voljenom osobom često ne mogu biti potisnuti racionalnim razmatranjima. Na kraju, odlučujuće je kako se pojedinac nosi sa svojim gubitkom i što mu pruža unutrašnju utehu, u skladu sa sopstvenim vrednostima i tradicijama.

Preporučujemo