Kada sa našim organizmom nešto nije u redu on nam šalje signale u vidu simptoma a na žalost u većini slučajeva mi ih zanemarujemo ili ne primjećujemo uopšte. Ako je vaša kosa tanka i nokti krhki to može biti znaj da vam nedostaje jedan sastojak.
Iako se često govori o značaju proteina, posjedujete li sveobuhvatno razumijevanje njihove ključne uloge u ljudskom tijelu? Adekvatna konzumacija proteina ključna je za povećanje mišićne mase. Osim toga, protein je ključan za poticanje metabolizma, podržavanje zdravlja kostiju i smanjenje krvnog tlaka. Proteini potječu iz životinjskih i biljnih izvora. Uključivanje proteina biljnog podrijetla u prehranu ima prednost, osobito ako se uzme u obzir da preobilje životinjskih proteina može predstavljati zdravstveni rizik.
- Pokazalo se da integracija ovih izvora hrane daje pozitivne rezultate, budući da ih je teže probaviti i zahtijevaju veće količine. Optimalan pristup je postići skladnu ravnotežu. Ordinacija.hr ne preporuča isključivu konzumaciju crvenog mesa ili isključivo oslanjanje na maslac od kikirikija. Dodatno, važno je napomenuti da pretjerani unos ovih namirnica nije koristan. Za prosječnog pojedinca sa sjedilačkim načinom života neophodna je potreba za proteinima od 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Prema tome, osoba s težinom od 75 kg trebala bi ciljati dnevni unos proteina od 60 grama.
Što se tiče proteinskog kruha, što ga razlikuje i kako ga pripremiti kod kuće? Oni koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću trebali bi težiti unosu proteina od 1,1 do 1,5 grama po kilogramu tjelesne težine. Budući da tijelo ne može samostalno sintetizirati sve bjelančevine, nužno ih je unositi u prehranu. Proteini se sastoje od aminokiselina, a dok je ljudsko tijelo sposobno proizvesti 11 od 20 esencijalnih aminokiselina, preostalih devet mora biti dobiveno hranom.
Međutim, važno je naglasiti da je umjerenost ključna; pretjerana konzumacija proteina ne osigurava povećanu snagu ili poboljšane zdravstvene rezultate. Prema Kristi Wempen, dijetetičarki iz Nutricionističkog savjetovanja i edukacije, “Tijelu nedostaje kapacitet za pohranjivanje proteina; stoga će se svaki višak iznad njegovih potreba pretvoriti u energiju ili pohraniti kao mast, slično kao što upravlja s dodatnim kalorijama.” Nedovoljan unos proteina može dovesti do pokazatelja nedostatka, koji se mogu manifestirati kao oslabljeni imunološki sustav i povećanje učestalih infekcija.
Štoviše, dovoljna konzumacija proteina ključna je za ublažavanje opadanja mišićne mase koje prati starenje, a jedan od značajnih pokazatelja nedostatka je odgođeno zacjeljivanje rana. Dr. Susan Greeley, nutricionistica povezana s Institutom za kulinarsko obrazovanje, naglašava vitalnu ulogu proteina u olakšavanju zacjeljivanja rana, dok također naglašava njihovu sposobnost smanjenja proizvodnje kolagena. Umjesto ovisnosti o proteinskim shakeovima, preporuča se odabir između niza visokoproteinskih alternativnih namirnica. Prijelomi mogu nastati zbog narušenog integriteta kostiju, osobito kod starije populacije.
Za jačanje čvrstoće kostiju ključno je osigurati adekvatan unos proteina, jer sinteza kolagena ovisi o ovom bitnom hranjivom sastojku. Osim toga, mnogi pojedinci često podcjenjuju utjecaj nedostatka željeza, koji može rezultirati gubitkom kose i lomljivim noktima – problemima koji se obično povezuju s neadekvatnim unosom proteina, osobito iz izvora poput mesa i mahunarki. Greeley primjećuje da se nedostatak proteina u nečijoj prehrani često predstavlja kao glad, djelujući kao fiziološki znak tijela koji naglašava potrebu za ovom vitalnom hranjivom tvari.
Općenito se savjetuje da pojedinci u svaki obrok unesu između 15 i 30 grama proteina. Potrošnja izvan ovog raspona nije pokazala dodatne prednosti. Na primjer, doručak koji se sastoji od banane, grčkog jogurta i tvrdo kuhanog jajeta daje otprilike 19 grama proteina. Nadalje, obrok koji sadrži otprilike 80 grama pilećih prsa, pola šalice riže i pola šalice povrća sadrži oko 25 grama proteina.
