Danas se prisjećamo slučaja od prije nekoliko godina kada su djeca jednog čovjeka doživjela ogroman šok i bol kada su saznali šta je uradio i to mu nisu nikada oprostili.
Punih 45 godina Australac Geoffrey Adams skrivao je najveću i najstrašniju tajnu koju čovjek može posjedovati. Godine 1973. izgubio je suprugu Kolin. Nakon što je rodila njihovo drugo dijete Kaju, već su imali trogodišnju Meri, Kolin je navodno rekonfigurirao njihov odnos, a tijekom postporođajne depresije napustio je dotadašnji način života i ostavio ih. Njezina se obitelj u početku brinula za Kolina, ali Jefri ih je uvjeravala da je na boljem mjestu jer nemaju novca, automobila, televizije i ničega. Mala kuća koja nije imala sredstava za život.
- Do 2018. Jefrie je imao ugodan i ispunjen život sa svojim kćerima, koje su u međuvremenu otišle. Nakon toga je sigurno posjetio ustanovu za njegu. To je trenutak kada se otkrila prava istina. Novi vlasnici imanja vršili su iskapanja u dvorištu, au iskopinama su pronašli kostur. Obaviještena je policija, potom i forenzički tim te se doznalo da su povezani s Colinom Adamsom. Policajci su posjetili Jefrija u njegovoj kući, objasnio im je sve informacije u prisustvu svojih uplakanih kćeri. Čak se i slomio na podu od pritiska iščekivanja. “Kolin” je u tom specifičnom trenutku njezina života bila nedopustiva.
Napala ju je tipičnim napadom. Stalno me kritizirala, bila frustrirana zbog svega i davala mi pauzu zbog mladih žena. Mislio sam da ako je to ono što očekujem do kraja života, uz simpatičnu osobu, oboje bismo trebali odmah napustiti planet. Smatrao sam da su Meri i Kaya od velike vrijednosti. Možda više nego što sam u početku. Smanjio sam je na pola i više puta joj sječivom zarezao glavu. “Ubio sam je i smjestio u dvorište”, rekao je Jeffrey Adams.
Na kćeri nije samo loše utjecalo očevo zataškavanje, već su bile i šokirane kada su saznale da su cijelu svoju mladost provele u prljavštini dvorišta u potrazi za majčinim grobom. Nedavno je preminuo Jeffrey Adams. Dobio je rak dok je bio u zatvoru. Cimeri su tvrdili da ga je ubila tuga koja nije imala motiv osim činjenice da ga njegove kćeri neće smatrati zločincem jer mu nisu oprostile.
Dodatni tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica na Zemlji. Međutim, put njegovog razvoja nije bio baš ugodan. Priča o tome kako je čokolada nastala nalazi se prije nekoliko tisućljeća u središtu drevnih srednjoameričkih kultura, tijekom tog vremena imala je drugačiju svrhu od današnje. Prvi koji su značajnije iskoristili zrna kakaovca bili su Maje, nakon njih Asteci, koji su od zrna napravili napitak “-xocolatl”, koji je gorka, pjenasta tvar bez šećera, miješa se s vodom, začinima i ljutom papričicom. Ovo piće nije bilo jednostavno uživanje, već slavlje u Bowlu.
Smatralo se da povećava snagu, jača i ima božanska svojstva. Vladari poput Moctezume bi ga konzumirali svaki dan, vjerovali bi da će povećati njihovu moć i fokus. Međutim, kakao nije bio koristan samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik plaćanja. Povijesni izvještaji pokazuju da je bilo potrebno 10 zrna graha za kupnju pileta, a 100 zrna graha za kupnju kvalitetne tkanine. U ovoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i oblik plaćanja, simbol ponosa i duhovna vrijednost. Kada su španjolski kolonisti u 16. stoljeću stigli u Novi svijet, nisu prepoznali ovo neobično piće. Tim Hernána Cortésa prepoznao je značaj dokumenta pa su ga odlučili prezentirati Europskom sudu. Međutim, Španjolcima se nije svidio gorak okus.
Počeli su ga mijenjati – uklonili su začinske komponente i dodali šećer i cimet, što je stvorilo blaže, ugodnije piće koje je brzo postalo naklonjeno aristokraciji. Europa je prvi put osjetila okus čokolade oko 1500-ih, bila je dostupna samo u tekućem obliku. Bila je to privilegija i obično su je uživali najbogatiji pojedinci. Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisio je o napredovanju procesa industrijalizacije. Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska je prva uvela nove metode za povećanje proizvodnje.
