Održavanje čistoće i higijene u našem domu je vrlo važno a posebno u kuhinji gdje se pripremaju obroci. Šporet je glavni kućni uređaj koji služi u tu svrhu a zbog masnoće i prskanja se može jako zaprljati.
Suprotno uobičajenim zabludama, čišćenje unutarnjeg stakla pećnice zapravo je prilično jednostavno. Brojni pojedinci skloni su nepotrebno komplicirati ovaj proces; međutim, nije potrebno odvojiti staklo. U ovom videu pokazat ću nekompliciranu metodu. Za one koji se susreću s izazovima dok čiste svoje pećnice, zadovoljstvo nam je ponuditi izvrsnu tehniku koja je donijela radost ženama diljem svijeta.
- Video s praktičnim savjetima za kućanstvo nedavno je podijeljen na raznim platformama društvenih medija. Među raznolikim temama koje su obrađene, najviše zanimanja izazvalo je čišćenje unutarnjeg stakla pećnice. Naime, osoba je upotrijebila spužvu, prišla ladici pećnice i vješto manevrirala spužvom po staklenoj površini.
DODATNI TEKST
Nakon navršene šezdesete godine života preporuča se suzdržati se od konzumacije ove namirnice zbog potencijalnog fatalnog rizika za zdravlje srca i krvnih žila. Srce, kao jedan od najvažnijih organa, naglašava važnost održavanja njegove dobrobiti. Ipak, vjerojatnost razvoja bolesti srca raste s godinama. Prema izvješću Nacionalnog instituta za starenje, osobe u dobi od 65 i više godina susreću se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih problema, uključujući moždane i srčane udare.
Iako ova informacija može biti nepoželjna, Večernji.hr ukazuje na to da postoje bitni čimbenici koji pridonose pogoršanju zdravlja srca s godinama. Dr. Bernardo Acevedo-Mendez iz bolnice North Shore i sveučilišne bolnice Lang izjavio je: “S godinama, arterije imaju tendenciju otvrdnjavanja, plak se nakuplja na stijenkama arterija i dolazi do promjena u srčanom mišiću koje mogu rezultirati kardiovaskularnim bolestima.” Treba očekivati promjene u našim svakodnevnim navikama i fizičkom blagostanju.
Dr. Laura Verde, glavna specijalistica za kardiovaskularne bolesti u Conviva Care Centers, primijetila je: „S starenjem naša tijela pokazuju povećanu otpornost na inzulin, što povećava rizik od razvoja dijabetesa. U starijih odraslih osoba, angažman u aerobnim vježbama često se smanjuje zbog bolova u zglobovima i ograničenja pokretljivosti povezanih s artritisom.
Iako su godina rođenja i vremenski uvjeti čimbenici na koje pojedinci ne mogu utjecati, medicinski stručnjaci se slažu da postoje djelotvorni koraci koji se mogu poduzeti kako bi se poboljšalo zdravlje kardiovaskularnog sustava i potaknuo dulji, zdraviji život. Liječnici preporučuju da je, ako je to nečiji cilj, mudro suzdržati se od određenih ponašanja koja se smatraju štetnima za zdravlje srca. Za osobe starije od 60 godina koje žele održati kardiovaskularnu dobrobit, ključno je izbjegavati hranu koja nema hranjivu vrijednost za srce.
- Iako nije neophodno potpuno izbaciti bilo koju određenu hranu osim ako se to ne odluči, medicinski stručnjaci preporučuju da se takva hrana konzumira umjereno. Dr. Acevedo-Mendez upozorava na pretjerani unos natrija, dok dr. Nadim Gelo, kardiolog, ističe važnost umjerene konzumacije visokoprerađene hrane. Kako je izjavila Acevedo-Mendez, uvrštavanje soli u obroke ili konzumacija prerađene hrane bogate natrijem može rezultirati povišenim krvnim tlakom, značajnim čimbenikom rizika za srčane bolesti. Povišeni krvni tlak može oštetiti krvne žile i povećati radno opterećenje srca.
Studija provedena 2023. godine u kojoj je sudjelovalo više od 200 sudionika, prosječne dobi od 61 godine, otkrila je da prehrana sa smanjenim unosom natrija, posebice soli, može učinkovito sniziti krvni tlak na način sličan uobičajenim lijekovima za visoki krvni tlak. Nedavna istraživanja pokazuju da ishodi povezani s visoko prerađenom hranom nisu povoljni. Studija iz 2023., na primjer, otkrila je da visok unos ultraprerađene hrane povećava rizik od srčanih bolesti.
Dr. Acevedo-Mendez zalaže se za režim prehrane koji daje prednost cjelovitim i neprerađenim namirnicama, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, grah, orahe i ribu. Osim toga, preporučuje zamjenu maslaca i nezdravih tropskih ulja, poput palminog i kokosovog ulja, zdravijim opcijama poput biljnih ulja, uključujući ulje repice, masline i avokada.
