S ve više ljudi ima poremećaj rada štitne žlijezde što se povezuje sa različitim uzrocima. Disfunkcija štitne žlijezde je rasprostranjeno pitanje koje ima značajan utjecaj na način na koji ljudi žive svoj život. Štitna žlijezda, organ u obliku leptira koji se nalazi na dnu vrata, igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, krvnog pritiska i otkucaja srca. Kada se proizvodnja hormona smanji, razne bolesti se mogu povezati s ovom žlijezdom, uzrokujući usporavanje i promjenu tjelesnih procesa. Ovo zauzvrat utiče na skoro svaki sistem u telu, uključujući i broj otkucaja srca.

 

Smještena u dnu vrata, štitna žlijezda poprima oblik leptira i igra ključnu ulogu u regulaciji različitih tjelesnih funkcija kao što su metabolizam, krvni tlak, tjelesna temperatura i rad srca. Kada se proizvodnja hormona štitnjače smanji, to dovodi do usporavanja i promjene tjelesnih procesa, utječući na gotovo svaki unutrašnji sistem. Odsustvo dijagnoze bolesti štitnjače dovodi pacijente u rizik od razvoja drugih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza i neplodnost. Simptomi hipotireoze su opsežni, ali mogu varirati od osobe do osobe, a neke je teško otkriti. Štitna žlijezda je povezana s tri osnovne bolesti: hipotireozom, hipertireozom i čvorovima. Iako svako stanje različito utječe na tjelesne organe, dijele zajedničke simptome koji služe kao znaci upozorenja. Nažalost, mnogi ljudi imaju tendenciju da zanemare ove znakove ili ih pomiješaju sa drugim bolestima. Međutim, stručnjaci snažno savjetuju potražiti liječničku pomoć ako se primijeti bilo koji od sljedećih 15 simptoma, jer oni mogu ukazivati ​​na problem sa štitnom žlijezdom.

Općenito je poznato da prehrana može utjecati na funkciju štitnjače, ali specifične namirnice koje igraju ulogu još uvijek mogu biti pitanje za mnoge. Nutricionista Stojanka Stanojević pojašnjava da li je verovanje da zeleno povrće može poremetiti funkciju štitne žlezde pogrešno ili opravdano. Među ovim povrćem su kupus i kelj, zajedno sa drugim namirnicama poput kikirikija, soje, prosa i lanenih sjemenki, koje se smatraju potencijalno problematičnim. Iako je povrće, posebno ono iz grupe krstaša, veoma hranljivo, ono sadrži jedinjenja sumpora. Važno je uzeti u obzir ove informacije i biti oprezan kada konzumirate ovo povrće. Ako vaša štitna žlijezda ne funkcionira optimalno, ova hrana može predstavljati probleme.

Ako se konzumira u velikim količinama na dnevnoj bazi, sirova konzumacija određenih namirnica može dovesti do potencijalnih problema. Uzmite, na primjer, šargarepu, koja obiluje beta karotenom, provitaminom vitamina A koji igra ključnu ulogu u jačanju imuniteta. Krastavci su, s druge strane, odličan izvor vlakana, a sadrže i niz B vitamina. Štaviše, kora patlidžana, koja se može ostaviti neoguljena, sadrži specifične komponente sa antioksidativnim svojstvima, zajedno sa visokim sadržajem kalijuma koji pogoduje štitnoj žlezdi. Zanimljivo, ne samo da je celer koristan, već i njegovi listovi i stabljike imaju svoje jedinstvene prednosti. Listovi su bogati vitaminom A, dok stabljike sadrže vitamine B i C. Naime, od njih se mogu pripremiti ukusne supe, otkriva emisija RTS Ordinacija.

Kada su u pitanju specifične autoimune bolesti kao što je Hashimoto, postoji jaka korelacija sa celijakijom i smanjenom tolerancijom na gluten, iako to može varirati među pojedincima. Za one sa ovim stanjima, preporučljivo je da u svoju prehranu unesu žitarice bez glutena kao što su heljda, amarant i kinoa zbog obilja visokokvalitetnih aminokiselina. Dok nutricionisti tvrde da se naša ishrana ne treba oslanjati samo na ove žitarice, već ih treba konzumirati u značajnim količinama.

Preporučujemo