Danas govorimo o velikim ljubavima koje su se dešavae na muzičkoj sceni u bivšoj državi. Tada je veliki broj pjevača smatran zavosnicima ne samo zbog svojih glasova nego i zbog svog privlačnog izgleda.
Brojni su pojedinci upoznati s nekim renomiranim estradnim odnosima koji su plijenili pažnju i u doba Jugoslavije. Ipak, konkretni detalji isplivali su tek nakon mnogo godina. Danas otkrivamo ženu koja Zdravka Čolića povezuje s Vladom Kalemberom, pjevačem grupe Srebrna krila. Vlado Kalember, istaknuti hrvatski pjevač koji je značajno utjecao na glazbenu scenu bivše Jugoslavije, slavu je stekao ne samo brojnim uspjesima na top ljestvicama i ostvarenom karijerom već i svojim šarmom koji ga je zavolio mnogim ženama.
Bilo da nastupa kao solo umjetnik ili kao dio cijenjene grupe Srebrna krila, Kalember se vječito smatra jednim od najpoželjnijih i najtraženijih muškaraca svog vremena. Njegov privatni život često je postajao tema javnih intriga; usprkos tome, vješto je čuvao svoju privatnost sve do braka s uglednom violončelisticom Annom Rucner.
Ipak, postoji jedno posebno razdoblje njegova života koje zaslužuje pozornost. Poznata beogradska koreografkinja i plesačica Leposava Stefanović, od milja zvana Lokica, zbog druženja s njim nerijetko je izazivala pozornost medija. Lokica, proslavljena istoimenim plesnim ansamblom “Lokice”, redovito je gostovala iu poznatoj televizijskoj emisiji “Sedam plus sedam” te je bila prateća plesna grupa Zdravka Čolića.
- Iako su neki mediji nagovještavali mogućnost ljubavne veze Lokice i Čole, Kalember je naknadno istaknuo da su takve tvrdnje neutemeljene glasine, naglasivši kako je njihov odnos strogo profesionalan. Lokica je stekao značajna priznanja kao koreograf na području televizije, kazališta i istaknutih događanja, među kojima se ističe ceremonija zatvaranja Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu. Također, šest godina je vodila emisiju o zdravom životu na Trećem programu Radio-televizije Srbije.
Pjevačica je u vezi s Kalemberom trajala godinu dana, a tek nakon nekoliko godina odlučila je progovoriti o toj vezi. Iako su obje osobe javne osobe, učinkovito su sačuvale značajnu razinu privatnosti u vezi sa svojom romansom, uglavnom izbjegavajući medijsku pozornost.
Bonus tekst:
Jeste li svjesni činjenice da su dupini među najinteligentnijim bićima na našem planetu? Poznati po svojim izvanrednim komunikacijskim sposobnostima, čvrstim društvenim vezama i sofisticiranim kognitivnim vještinama, ovi morski sisavci pokazuju nevjerojatnu inteligenciju. Omjer veličine njihovog mozga i tjelesne mase gotovo je usporediv s onim kod ljudi, što je znanstvenike navelo na zaključak da su dupini sposobni za složene misaone procese, rješavanje problema i emocionalno izražavanje.
Posebno fascinantna značajka dupina je njihov sofisticirani komunikacijski sustav. Koristeći zvučne valove, dupini mogu generirati široku paletu zvukova, poput klikova, zvižduka i siktanja. Ove vokalizacije služe za poboljšanje komunikacije među članovima grupe dok također pomažu u prostornoj orijentaciji putem procesa eholokacije. Putem eholokacije, dupini su sposobni osjetiti svoj okoliš pomoću zvučnih valova, sposobnost koja je pokazala značajnu vrijednost u izazovnim uvjetima, kao što su mutne vode ili tijekom noći.
Dupini su poznati po svojoj društvenoj prirodi. Nastanjuju skupine koje se nazivaju “škole” ili “društva”, a veličina tih zajednica kreće se od malog broja jedinki do nekoliko stotina dupina. Među tim grupama njeguju se čvrste društvene veze, a ta su stvorenja prepoznata po svojoj spremnosti da pomognu jedno drugome u teškim situacijama. Na primjer, postoji više izvještaja o dupinima koji pomažu bolesnim ili ozlijeđenim pojedincima unutar svoje jata pružajući im potporu kako bi im pomogli da ostanu plutajući za disanje.
Štoviše, među njima postoji značajna sklonost društvenom angažmanu s drugima, često pokazujući interes za čamce i plivače. Osim toga, dupini su priznati kao jedina vrsta, osim ljudi, koja se služi alatima. U određenim područjima postoje dokumentirana opažanja dupina koji koriste spužve izvučene s oceanskog dna kako bi zaštitili svoje njuške tijekom traženja hrane na teškom morskom dnu. Ova sposobnost korištenja alata pruža dodatni dokaz njihove izuzetne inteligencije i prilagodljivosti.
