Dugo se u javnosti vodila polemika da li ljudi uopšte trebaju doručkovati ili ovaj prvi obrok u danu treba preskočiti. Prije se smatralo da je on najvažniji i da treba biti obilan a danas ga mnogi preskaču.
Danas se doručak često zanemaruje kao najjednostavniji obrok u danu. Međutim, za neke pojedince ovaj naizgled beznačajan korak može imati značajne zdravstvene posljedice. Među stručnjacima koji upozoravaju na to je i endokrinologinja dr. Luiza Napiorkovska, koja je napomenula da nedoručak nije samo stvar navike, već može izravno utjecati na metaboličke funkcije organizma. Rekla je da bi preskakanje prvog obroka u danu dovelo do povećanja razine inzulina u krvi, što bi dalje dovelo do inzulinske rezistencije.
Ova pojava često je preteča značajnijih metaboličkih problema, a jedan je od primarnih uzroka abdominalne pretilosti, odnosno nakupljanja masnog tkiva u predjelu trbuha. Osim estetskih problema, ovaj oblik pretilosti povezuje se s brojnim kardiovaskularnim bolestima, kao i s većom vjerojatnošću razvoja dijabetesa tipa 2. U svojoj izjavi dr. Napiorkovska je također spomenula da visoke razine inzulina mogu negativno utjecati na kognitivne sposobnosti, posebno na pažnju i koncentraciju. Kao rezultat toga, nije narušeno samo fizičko zdravlje, već i mentalne sposobnosti koje su narušene kada tijelu nedostaje potrebna jutarnja energija.
Značaj doručka posebno je relevantan za ljude koji su već imali problema s regulacijom glukoze, poput onih s dijabetesom tipa 2. Studija iz 2015. godine u renomiranom časopisu Diabetes Care pokazala je da izostanak doručka kod ove populacije može imati značajne učinke na dnevnu ravnotežu šećera. Oni s ovim oblikom dijabetesa imali su višu razinu glukoze nakon postprandijalnog razdoblja u danima kada su prethodno preskočili doručak, u usporedbi s danima kada su doručkovali. Jedna od autorica spomenute studije, profesorica Danijela Jakubović sa Sveučilišta u Tel Avivu, objasnila je koliko doručak može biti porazno loš za dijabetičare.
Unatoč prethodnoj zabrinutosti da nije korisno preskakanje jutarnjeg obroka u ovoj populaciji, istraživači su bili šokirani brzinom i intenzitetom pada metaboličkih funkcija. Samo jedan dan bez doručka bio je dovoljan da se vidi smanjena funkcija beta stanica pacijenata – pogođene su one koje proizvode inzulin – i da im se povećala razina glukoze u krvi. Ove informacije povećavaju važnost planiranja obroka, posebno za one s već postojećim zdravstvenim problemima. Doručak, koji je prvi obrok u danu nakon dugog gladovanja tijekom noći, ima značajnu ulogu u pokretanju metabolizma i održavanju šećera u krvi.
- Kada se on preskoči, tijelo pokušava nadoknaditi nedostatak sna, no to je često neuspješno, što rezultira metaboličkom neravnotežom koja ima dugoročne posljedice. Mnogi ljudi smatraju da je preskakanje doručka sigurna odluka ili način da se “preskoče kalorije”, međutim, ova praksa je zapravo opasna, posebno za one koji su već izgubili kontrolu nad inzulinom. S vremenom to može dovesti do veće potrošnje kalorija u kasnim poslijepodnevnim satima, gubitka kontrole nad vašim apetitom i pogoršanja vaše osjetljivosti na inzulin. U ovom kontekstu, ključno je prepoznati da doručak ne mora biti obilan ili kompliciran.
Čak i jednostavan obrok koji je hranjiv i uravnotežen može opskrbiti tijelo potrebnom energijom za početak dana. Mješavina proteina, zdravih masti i složenih ugljikohidrata može pridonijeti očuvanju energije, stabilnosti glukoze i koncentraciji, a sve je to od posebne važnosti za osobe s kroničnim bolestima. U konačnici, poruka stručnjaka je jednostavna: doručak nije samo praksa, već i vitalni dio brige o sebi.
Preskakanje možda neće imati trenutne učinke, ali kod osoba s osjetljivim osobinama, osobito onih koji imaju dijabetes, može dovesti do značajnog pogoršanja zdravlja. Redovito konzumiranje doručka može olakšati bolje upravljanje bolešću, poboljšati zdravlje i spriječiti značajne komplikacije.
