Svima je poznato da je način naše prehrane usko povezan i sa našim zdravstvenim stanjem te je potrebno na dnevoj bazi u naš organizam unositi što više povrća i voća a jedna voćka je posebno zdrava.
“Posjedujemo znatnu količinu znanja, ali ne uspijevamo ga primijeniti. U drevnoj Kini, seoski liječnik je bio nadoknađen samo dok je zajednica bila dobrog zdravlja. Ova praksa je odsutna u modernom društvu i treba je ponovno uspostaviti. U vrućim ljetnim mjesecima mnogi pojedinci gravitiraju hladnim pićima, brzoj hrani i kavi odmah nakon buđenja. No, dr. Petar Borović upozorava da je takav pristup temeljno pogrešan za one koji žele očuvati svoje zdravlje i ljeto iskoristiti za tjelesno pomlađivanje. Tijekom gostovanja na Prvoj televiziji dr. Borović istaknuo je kako bi primarna vodilja trebala biti izbjegavanje droga ako nije potrebno.
- Zagovarao je davanje prioriteta prehrani, uključujući voće, povrće i usvajanje zdravih navika. “Posjedujemo bogato znanje, ali ga često ne uspijevamo primijeniti. U drevnoj Kini, seoski liječnik je bio nadoknađen samo dok je zajednica bila dobrog zdravlja. Nasuprot tome, sadašnji sustav funkcionira drugačije – i treba ga revidirati! Naša prehrana trebala bi nam služiti kao lijek i trebali bismo se suzdržati od ishitrenog pribjegavanja lijekovima”, izjavio je dr. Borović. Tvrdi da je kava “čisti otrov”.
Dok “kofein privremeno podiže raspoloženje, sljedeći pad neizbježno slijedi.” Nadalje tvrdi da kombinacija mlijeka i kave stvara smjesu koju želudac teško prerađuje, navodeći: “Nema ništa korisno u tome.” Osim toga, tvrdi da kava može dovesti do zdravstvenih problema s grudima i “smanjuje grudi”. Dan treba započeti konzumacijom vode. Voda bi trebala biti početni unos nakon buđenja”, ustvrdio je dr. Borović, napominjući kako mnogi ljudi zanemaruju ovu bitnu praksu.
Napomenuo je kako je najveća učestalost moždanih i srčanih udara ujutro, uglavnom zbog nerazrjeđivanja krvi, jer se ljudi često odlučuju za kavu. “Voda služi za hlađenje tijela, jačanje imuniteta, hidrataciju i pomlađivanje”, dodao je, istaknuvši da nevjerojatnih 80 posto stanovništva u Srbiji ne unosi dovoljne količine tekućine. Tijekom ljetnih mjeseci voće je najpovoljniji pratilac. Ljetni plodovi služe ne samo za okrepu, već i za zaštitu od ozbiljnih zdravstvenih tegoba. “Maline, lubenice, marelice, dinje su pravo bogatstvo. Prema riječima dr. Borovića, elaginska kiselina koju malina ima u borbi protiv raka, dok je sulforafan koji se nalazi u brokuli izuzetan.
Idealno je konzumiranje voća nekoliko puta dnevno, a preporučeni dnevni unos je 400 do 500 grama. Voće treba konzumirati bez odlaganja nakon pijenja vode – ne smije biti razmaka. Doktorica naglašava: “Zanemarite priče koje predlažu čekanje 20 minuta. Voda se u želucu zadržava samo 20 sekundi. Dakle, prvo je voda, pa voće bez zadrške. Kako biste postigli osunčan ten, razmislite o uključivanju marelica i maslinovog ulja u svoj režim. Za osobe koje nakon ljeta žele zadržati blistav ten, dr. Borović nudi učinkovito rješenje: “Idealna kombinacija sastoji se od marelice, mrkve, dinje, maslinovog ulja i limuna.
Nanesite ovu mješavinu na kožu i kosu. Rimljanke su ovom metodom postigle besprijekornu kosu. Ostavite smjesu da se upije tridesetak minuta i neće produžiti boju vaše kože. Voće pridonosi higijeni zuba, održava zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomaže kod mršavljenja. Prema riječima dr. Borovića, jagode imaju svojstvo izbjeljivanja zuba, dok lubenica sadrži likopen koji štiti od raka, a zbog visokog udjela vode je niskokalorična. Štoviše, tvrdi da ispijanje 5 do 6 čaša vode sobne temperature dnevno može sagorjeti do 350 kalorija, što ga čini učinkovitijim od bilo koje dijete. Svo voće kupljeno na tržnici potrebno je potopiti u toplu vodu s malo soli na 7 do 10 minuta. Ovaj proces učinkovito eliminira pesticide i bakterije, smanjujući vjerojatnost nadutosti i smanjujući rizik od trovanja hranom.
Bonus tekst:
U suvremenom društvu čokolada je postala neizostavan dio svakodnevnog života i svrstava se među najcjenjenije slastice na svijetu. Međutim, njen put do ovog statusa bio je daleko od idiličnog. Porijeklo čokolade seže tisućama godina u srce drevnih srednjoameričkih civilizacija, gdje je služila svrsi koja se znatno razlikovala od one koju danas prepoznajemo. Prvi ozbiljniji korisnici kakaovca bili su Maje, a potom i Asteci, koji su od njegovih zrna radili piće poznato kao “cocolatl”. Ovo piće, gorka i šumeća tekućina bez šećera, kombinirala se s vodom, začinima i ljutim papričicama. Daleko od toga da je to bila jednostavna poslastica, bila je to proslava sadržana u šalici.
Vjerovalo se da daje snagu, energiju, pa čak i osjećaj božanske moći. Značajno je da su ga vladari kao što je Moctezuma svakodnevno konzumirali, vjerujući da im pomaže održati snagu i fokus. Kakao je imao značaj izvan svog okusa. Grah se koristio kao oblik valute, a povijesni izvještaji govore da se za deset zrna graha moglo kupiti kokoš, dok je za kvalitetan komad tkanine bilo potrebno sto zrna graha. U ovoj kulturi kakao je prevazišao puku hranu; utjelovljivao je vrijednost, ponos i služio kao duhovni amblem.
