Svima je jako dobro poznato da je potrebno da popijemo oko dva litra vode dnevno da bismo hidrirali naš organizma i da bismo bili zdravi. Ukoliko to ne radite desiće vam se sljedeće stvari:
Voda je vitalna za optimalno funkcioniranje ljudskog organizma. Nedostatak odgovarajuće hidratacije otežava provođenje osnovnih bioloških procesa koji održavaju život. Iako je ova činjenica općepriznata, mnogi pojedinci zanemaruju važnost svakodnevnog unosa dovoljne količine tekućine. Ponekad ljudi možda ne osjećaju žeđ ili možda ne shvaćaju stvarnu količinu vode koja im je potrebna za dobrobit. Neadekvatna hidratacija može dovesti do raznih problema, s posljedicama koje nadilaze trenutnu nelagodu; utječe na gotovo svaki organ i funkciju u tijelu.
Umor je često jedan od početnih pokazatelja dehidracije. Kada je tijelo lišeno odgovarajuće vode, srce mora više raditi kako bi pumpalo krv kroz sustav, što rezultira smanjenom dostavom kisika u stanice. Posljedično, može dovesti do osjećaja iscrpljenosti. Iako umor obično povezujemo s nedovoljno sna ili povišenim razinama stresa, važno je prepoznati da temeljni problem ponekad može biti jednostavno nedostatak tekućine. Mozak pokazuje visoku osjetljivost na varijacije u razinama hidracije.
Nedovoljan unos vode može dovesti do blagog smanjenja volumena mozga, što stvara pritisak na susjedna tkiva i može dovesti do glavobolje. Nadalje, nedovoljan unos tekućine negativno utječe na kognitivne funkcije, što dovodi do usporavanja misaonih procesa, poteškoća s koncentracijom i smanjene produktivnosti. Ovi se problemi mogu manifestirati čak iu slučajevima blage dehidracije. Voda igra ključnu ulogu u olakšavanju pravilne probave pomažući razgradnju hranjivih tvari i njihovu naknadnu apsorpciju u tijelu. Nedovoljan unos vode dovodi do usporene probave i nepravilnog rada crijeva, što može dovesti do problema poput zatvora i nadutosti.
Dugotrajna razdoblja dehidracije mogu poremetiti cijeli probavni sustav, što potencijalno može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Koža je jedan od početnih znakova dehidracije. Nedovoljna hidratacija dovodi do stanja u kojem koža izgleda suho, zategnuto i bez vitalnosti. Smanjenje unosa vode smanjuje elastičnost kože i može ubrzati razvoj bora. Dok mnogi pojedinci posežu za kremama u nastojanju da riješe te probleme, pravo rješenje dolazi iznutra, a postiže se adekvatnom konzumacijom vode.
- Kada tijelu nedostaje dovoljna količina vode, dolazi do smanjenja izlučivanja urina, što dovodi do tamnijeg i koncentriranijeg urina. Takvi uvjeti pogoduju razmnožavanju bakterija, što povećava rizik od urinarnih infekcija. Tijekom dugog vremenskog razdoblja, dehidracija može uzrokovati značajan stres za bubrege i može doprinijeti razvoju bubrežnih kamenaca. Voda ima ključnu ulogu u održavanju normalne razine krvnog tlaka. Smanjenje sadržaja vode u tijelu dovodi do gušće krvi, što otežava protok tekućine.
Kao odgovor, tijelo kompenzira povećanjem broja otkucaja srca kako bi se nosilo s nedostatkom tekućine. Ova reakcija može dovesti do simptoma kao što su vrtoglavica, slabost i, kod određenih pojedinaca – posebno onih s postojećim problemima s cirkulacijom – nesvjestica. Značajna količina vode prisutna je u mišićima i zglobovima, što olakšava njihov nesmetan rad. Nedovoljna hidratacija dovodi do gubitka podmazivanja potrebnog za nesmetano kretanje zglobova. Posljedično, ovaj nedostatak može dovesti do ukočenosti, nelagode, pa čak i grčenja mišića. Iako se ovaj problem često viđa kod sportaša, on također utječe na pojedince koji se bave malo ili nimalo tjelesne aktivnosti.
Voda igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže elektrolita, uključujući natrij, kalij i magnezij, koji su neophodni za pravilan rad srca, mišića i živčanog sustava. Nedostatak vode remeti tu ravnotežu, što može dovesti do značajnih problema poput aritmija, tjeskobe, umora i raznih drugih zdravstvenih komplikacija. Mnogi pojedinci ne povezuju hidrataciju s promjenama raspoloženja; međutim, istraživanja pokazuju da dehidracija može utjecati na emocionalna stanja. Nedovoljan unos vode može dovesti do razdražljivosti, promjena raspoloženja ili čak tjeskobe.
Ovaj fenomen proizlazi iz stresa koji doživljava tijelo, a koji ima i psihičke manifestacije. Voda je neophodna za uklanjanje toksina iz tijela putem urina, znoja i stolice. Nedovoljan unos vode dovodi do zadržavanja toksina, što slabi imunološki sustav. Nadalje, sluznice nosa i grla, koje služe kao početna barijera protiv patogena, postaju suhe i pokazuju smanjenu otpornost na viruse i bakterije. Jasan pokazatelj dehidracije je boja urina; tamniji urin ukazuje na veću vjerojatnost dehidracije. Dodatni simptomi mogu uključivati suha usta, suhe oči, rijetko mokrenje, žeđ, vrtoglavicu i suhu kožu.
Važno je ne odgađati hidrataciju sve dok ne osjetite žeđ, jer taj osjećaj služi kao upozorenje tijela o potrebi za tekućinom. Količina potrebne vode razlikuje se među pojedincima. Čimbenici kao što su tjelesna težina, razina tjelesne aktivnosti, klima i opće zdravstveno stanje značajno utječu na unos tekućine. Iako uobičajene smjernice predlažu konzumaciju približno 2 litre vode dnevno, nekima će trebati više.
Najučinkovitija strategija je obratiti pozornost na signale vašeg tijela i održavati redovitu hidrataciju, čak i ako nemate žeđi. Ukratko, održavanje odgovarajuće hidratacije neophodno je za zdravlje i pravilno funkcioniranje tijela. Konzumiranje dovoljne količine vode tijekom dana može pomoći u prevenciji brojnih zdravstvenih problema te poboljšati tjelesno i psihičko blagostanje.
