Svako ko ima baštu ili vrt sadi i povrće ili za vlastitu upotrebu a neki i za dalju prodaju. Ljudima je jako važno da jedu zdravu hranu koja nije prskana raznim hemikalijama a to mogu samo ako je sami uzgoje.
Za one koji traže živopisno lišće, obilno cvjetanje i obilnu žetvu, razmislite o korištenju ovog domaćeg prirodnog gnojiva za hranjenje vaših biljaka. Sastojci: Za razrjeđivanje pomiješajte 500 ml hladne vode s po 1 žlicom sode bikarbone i suhog kvasca te dodajte 10 litara vode.
U staklenoj posudi pomiješajte 500 ml ohlađene vode s 1 žlicom sode bikarbone i 1 žlicom suhog kvasca. Temeljito izmiješajte smjesu. Kvasac sadrži bitne hranjive tvari poput vitamina B i minerala koji su vrlo korisni za biljke. Kada se kvasac unese u tlo, povećava se razina dušika i fosfora, što rezultira poboljšanim cvjetanjem i povećanom plodnošću biljaka.
Korištenje sode bikarbone ne samo da pomaže u prevenciji bolesti korijena i gljivičnih infekcija, već također povećava prirodnu slatkoću različitog povrća. Kako biste poboljšali sposobnost biljaka da izdrže teške uvjete poput suše i hladnoće, razrijedite pripremljenu smjesu u 10 litara vodene otopine. Preporuča se upotrijebiti otopinu odmah nakon pripreme. Primijenite ovo blagotvorno gnojivo 2 do 3 puta mjesečno.
Dosljednom upotrebom ovog organskog gnojiva vaše će biljke cvjetati, razviti povećanu otpornost na bolesti i nepovoljne vremenske uvjete te dati obilnu žetvu plodova. Ne treba brinuti o prisutnosti štetnih tvari u paprici uzgojenoj prirodnim gnojivima, čime osiguravamo zdravlje i dobrobit sebe i svojih najmilijih, a ujedno promičemo očuvanje okoliša. Ipak, važno je biti umjeren u primjeni ovih hranjivih elemenata.
- Pretjerano korištenje ovih tvari može rezultirati bujanjem živog, zelenog rasta, što zauzvrat umanjuje strukturni integritet biljaka i čini njihove plodove sklonijima propadanju. Pretjerana primjena ovih tvari može u konačnici dovesti do degradacije uzgojenih usjeva. Za pripremu ovog organskog pripravka sakupite jedan kilogram koprive i pomiješajte s 10 litara vode.
Ostavite smjesu da fermentira 10 do 15 dana uz povremeno miješanje. Nakon završetka procesa fermentacije procijedite dobiveno gnojivo i razrijedite ga vodom u omjeru 1:10. Ova otopina bogata hranjivim tvarima ima visok sadržaj dušika. Plodovi paprike često pokazuju znakove oštećenja uzrokovana nedovoljnim unosom kalcija.
Kako bi spriječili ovu štetnu pojavu, poljoprivrednici imaju mogućnost gnojiti svoje usjeve gnojivom od ljuski jajeta. Prije nanošenja sakupljene ljuske prolaze proces sušenja i drobljenja. Za obradu 1 litre vode bit će dovoljna ukupno četiri predmeta. Ove predmete treba pomiješati s vodom i ostaviti na toplom mjestu četiri dana, ili dok tekućina ne doživi primjetnu promjenu boje i razvije nepovoljan miris.
Točan broj dana potrebnih za ovaj proces ovisi o prevladavajućim vremenskim uvjetima. Prije primjene preporučljivo je ovo gnojivo razrijediti s vodom u omjeru 1:1. Hranjivi sadržaj kokošjeg gnoja obiluje dušikom, fosforom i kalijem. Za dobivanje tekućeg gnojiva prikladnog za zalijevanje, bitno je stajnjak otopiti s vodom u omjeru 1:2. Ovu otopinu treba povremeno miješati tijekom razdoblja od tri dana prije nego što se filtrira i dalje razrijedi vodom.
Za svaku litru tekućeg gnojiva preporuča se razrijediti s deset litara vode. Ova razrijeđena smjesa se zatim može koristiti za zalijevanje. Mlijeko služi kao vrlo učinkovit fungicid u svrhu prevencije, a istovremeno je i moćno gnojivo. Osim toga, pomaže u odvraćanju određenih štetnika. Za pripremu otopine, pomiješajte 1 litru mlijeka sa 4 do 5 litara vode, dobro promiješajući. Zatim dodajte 15 kapi joda u otopinu. Ova mješavina može se primijeniti na lišće i djelovat će preventivno kao fungicid.
Sirutka, nusprodukt proizvodnje sira, sadrži mnoštvo korisnih minerala i tvari. Ne samo da potiče rast biljaka paprike, već posjeduje i fungicidna svojstva. Stvaranje gnojiva od sirutke jednostavan je proces koji uključuje razrjeđivanje jedne litre sirutke s deset litara vode. Važno je osigurati da sirutka nije slana. Primjenu ove otopine treba provesti nakon zalaska sunca.
Dobio sam informaciju od nekoliko hortikultura i pojedinaca koji uzgajaju povrće da koriste koru od banane kao oblik gnojiva. Da biste je iskoristili kao gnojivo, najlakši način je ubaciti komadiće kore banane u rupe za sadnju tijekom procesa sadnje. Alternativno, kora se može osušiti, usitniti i upotrijebiti prema potrebi. Također sam upoznata s još jednom metodom koju koriste u pripremi gnojiva od koprive, a to je dodavanje fermentirane kore banane u koprivu.
Ovaj poseban sastojak obiluje dušikom i kalijem, osiguravajući vrijedne hranjive tvari za rast biljaka. Evo rekreirane verzije teksta: Za one koji žele hraniti svoje biljke, sljedeći recept uključuje stvaranje tekućeg gnojiva. Započnite tako što ćete uzeti jednu koru od banane i izrezati je na manje komade. Pomiješajte ove dijelove s 1 litrom vode, povremeno miješajući. Ostavite smjesu na toplom mjestu tri dana. Zatim filtrirajte otopinu i razrijedite je vodom. Za upotrebu jednostavno dodajte 1 litru vode u 1 litru pripremljene otopine.
