Srčani udar i bolest srca uopšteno su jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svijetu. Naša popularna pjevačica Ivana Peters je doživjela infarkt tokom snimanja emisije i ispričala je svoje iskustvo.
Nekoliko godina ranije Ivana Peters tijekom nastupa doživjela je srčani udar. Više je puta ispričala svoje iskustvo suočavanja sa značajnim zdravstvenim izazovom 15. ožujka 2015. godine. – Intenzitet boli je bio neopisiv i vjerovala sam da će trajati beskrajno dugo. U tom trenutku agonije izgubio sam svijest, a kada sam došao k sebi doživio sam šok koji je uslijedio. – Ja, mlada žena koja tek ima 40 godina i strastvena zagovornica veganske prehrane, doživjela sam infarkt pred kamerama na snimanju emisije – rekla je Ivana jednom prilikom.
- Ivana Peters, zagovornica veganske prehrane i zdravog načina života, doživjela je životnu transformaciju nakon srčanog udara koji je doživjela u mladosti. Foto: Kurir Televizija, Nemanja Nikolić, Printscreen/Zvezde Granda. Ivana Peters, zagovornica veganske prehrane i zdravog načina života, doživjela je duboku transformaciju u svom životu nakon srčanog udara koji je doživjela u mladosti. Pjevačica je primijetila da unatoč tome što je osjećala nedostatak daha i umor dok je obavljala normalne aktivnosti poput penjanja na drugi kat, jurnjave za autobusom i spremanja kreveta svako jutro, ovi simptomi nisu dovoljni da bi ukazali da nešto nije u redu.
Ozbiljnost situacije postalo je vidljivo tek nakon nesnosnih bolova, koji su trajali cijelo vrijeme snimanja showa ‘Tko je tko?’. Tog sam dana u ožujku, unatoč veganskoj prehrani i relativno mladoj dobi, doživio srčani udar, nesretni događaj koji sada služi kao doživotno upozorenje. Pjevačica ni sada nije sigurna što je u toj situaciji presudilo. Ivana je svojedobno napomenula da su neki faktori ključni, pogotovo ne godine ili genetika, jer u njezinoj obitelji nije bilo srčanih problema. Iako joj je razina kolesterola bila povišena, to je stanje bilo prisutno od njezine mladosti. Medicinska zajednica ostaje bez objašnjenja za ovaj fenomen.
Bonus tekst:
Kulinarske tradicije Afrike složene su i raznolike, oblikovane tijekom mnogih stoljeća mnoštvom kultura, geografskih obilježja i klimatskih uvjeta. Središnji dio afričke prehrane je širok izbor hrane lokalnog porijekla, koja je duboko oblikovana jedinstvenom klimom i običajima različitih regija. U zapadnoj Africi, na primjer, klima varira od tropske do sušne, što dovodi do pretežnog fokusa prehrane na žitarice kao što su kukuruz, proso i sirak. Obično se ove žitarice koriste za pripremu osnovnih jela kao što su “banku” i “fufu”.
Fufu, široko konzumirano jelo, priprema se od kuhanog i pasiranog korjenastog povrća kao što su slatki krompir ili kasava, dok se banku, koji se pravi od kukuruza ili prosa, često poslužuje kao prilog. Oba ova jela bogata su hranjivim tvarima i daju potrebnu energiju za svakodnevne aktivnosti. U zapadnoafričkoj prehrani, mahunarke poput kikirikija, graha i slanutka, uz žitarice, bitne su komponente. Značajne količine proteina i vlakana prisutne u mahunarkama čine ih vrijednim dodatkom svakodnevnim jelima.
Mahunarke se obično dodaju u juhe ili variva i nalaze se u jelima kao što je “egusi” juha, koja kombinira sjemenke dinje i često uključuje meso ili ribu. Istočna regija Afrike, koju karakterizira vlažna klima koja pogoduje uzgoju raznovrsnog voća i povrća, u svojoj kulinarskoj tradiciji predstavlja bogat izbor svježih namirnica. Značajan primjer je tradicionalno kenijsko jelo “ugali”, napravljeno od kukuruza i popraćeno raznim povrćem i mesom. Štoviše, prevladava obilje svježeg voća, uključujući mango, ananas i papaju, koji se često konzumiraju cijeli ili kao sok. Povoljna klima i uvjeti tla u sjevernoj Africi potiču bujanje aromatičnog bilja i začina, pridonoseći prehrani koja je i raznolika i ukusna.
Suština kulinarske tradicije ovog kraja sadržana je u jelima kao što su kus-kus koji se sastoji od sitnih žitarica kuhanih na pari i tagine, sporo kuhano jelo koje se priprema u posebnom loncu. Ova jela obično sadrže ključne sastojke poput janjetine i piletine, dok začini poput kurkume, kumina i cimeta daju bogate i živahne okuse. U središnjoj Africi obilje tropskih šuma pruža raznolik niz izvora hrane koji doprinose regionalnom kulinarskom krajoliku.
Ova sorta uključuje korijenje poput kasave i slatkog krumpira, zajedno s lišćem koje se koristi u juhama i varivima. Popularno jelo poznato kao “gulaš” spravlja se od kombinacije povrća i mesa, često obogaćenog autohtonim biljem i začinima, što daje snažne okuse i značajne nutritivne prednosti. Nadalje, usredotočenost na prehranu diljem Afrike daje prioritet očuvanju prirodnih resursa i uključivanju lokalnih sastojaka.
