Nije rijedak slučaj u Srbiji da muškarci koji su zašli u srednje godine a nisu se oženili supruge traže u Albaniji. To se najčešće događa u ruralnim odručjima ali ot nije pravilo što pokazuje i naša današnja priča.
Profesor Milinko Bogdanović, Ivanjičanin, oduvijek je težio osnivanju vlastite obitelji i rađanju djece. Unatoč godinama koje su prošle i odsutnosti srodne duše, ostao je nepokolebljiv u ostvarenju ove duboke želje. Preko njezinih sestara, koje su dugo bile udate za pojedince iz njegovog kraja, saznao je za Vjolcu iz Albanije. Za njezinu obitelj iz Skadra dobio je samo pohvale, prepoznajući ih kao marljive i principijelne osobe koje ljude kategoriziraju isključivo kao dobre ili loše, bez obzira na nacionalnost i vjeru.
“Suočio sam se s društvenim tabuima koji se tiču ove teme. Ipak, ključno je da pojedinac sam napravi izbor i shvati što traži od života. Moja najveća težnja bila je osnovati obitelj, što me navelo da odbacim prevladavajuće narative i predrasude,” izjavio je Milinko. Prije nego što je otišao u Albaniju na susret sa suprugom, Bogdanović ju je upoznao isključivo preko fotografije; međutim, njegova ga je intuicija uvjeravala da je ona idealna partnerica. Oslanjajući se na svoj instinkt, probio se do Skadra.
Profesor razmišlja: “Dok se priča odvija u 21. stoljeću, ona uključuje elemente tradicije. Priznao sam prisutnost njezinih sestara, koje su bile dio obitelji desetljeće i bile su zaista izvanredne. Postigli smo konsenzus, i Nastavio sam u Skadar Pri njihovom prvom susretu, on je razaznao njegovu želju da s njom podijeli svoj život da je Vjolca uzvratila, unatoč tome što se u tom trenutku nisu poznavale, od samog su početka uspostavile skladan odnos. Sve je sudbinski uređeno, intuicija me navela na taj zaključak i bio sam u pravu, tvrdi Milinko.
- Bez njegovog znanja, ova bi mu Albanka priredila veliku radost. Nakon njegovog dolaska u Ivanjicu, ubrzo su obilježili veliko vjenčanje, a nakon četiri godine zajedničkog života dobili su kćerkicu Irenu, koja je postala središte njihovog postojanja i, kako ističu, obogatila njihovu ljubav.
DOPUNSKI TEKST;
Među najkonzumiranijim i hranjivim namirnicama u svijetu, jaja zauzimaju istaknuto mjesto. Služe kao svestrani sastojci u brojnim jelima, od doručka do večere, a dostupni su u raznim vrstama, uključujući kokošja, prepeličja i guščja jaja. Jaja su vrlo hranjive namirnice koje sadrže obilje visokokvalitetnih proteina, esencijalnih aminokiselina i raznih vitamina, uključujući B12, D i A, kao i važne minerale kao što su selen i kolin. Žumanjak je bogat zdravim mastima i hranjivim tvarima, dok se većina proteina nalazi u bjelanjku.
U kuhinji jaja pokazuju nevjerojatnu svestranost. Mogu se kuhati na brojne načine, uključujući kuhanje, prženje, pečenje ili uključiti u jela poput omleta, quicheva i fritaja. Osim toga, jaja služe kao vezivno sredstvo u raznim pekarskim proizvodima, juhama i umacima. Konzumacija jaja nudi niz zdravstvenih prednosti. Njihova značajna razina proteina pomaže u razvoju i očuvanju mišićne mase. Nadalje, jaja promiču zdravlje očiju osiguravajući lutein i zeaksantin, koji služe za zaštitu od makularne degeneracije.
Osim toga, konzumacija jaja može pojačati osjećaj sitosti, čime pomaže u regulaciji tjelesne težine. Primarna namjena kokoši nesilica je proizvodnja jaja. Ove se ptice mogu uzgajati u komercijalnim uvjetima uzgoja ili u privatnim dvorištima, a postoje različite pasmine koje pokazuju razlike u boji jaja, razinama proizvodnje i optimalnim uvjetima rasta. Ovisno o pasmini kokoši, jaja mogu biti bijela, smeđa ili čak plava.
Jaja su hranjiv i prilagodljiv izvor hrane koji može poboljšati prehranu. Njihova raznolika uporaba u kulinarstvu, zajedno s bezbrojnim zdravstvenim prednostima, postavlja ih kao značajnu komponentu uravnotežene prehrane. Bilo da se konzumiraju kao osnovno jelo ili kao dodatak, jaja su pravi izvor snage i okusa.
