Već godiama ljudi s anaših prostora odlaze u inostransvo u potrazi za boljim životom a njihova najčešća destinacija je Njemačka. Danas vam donosimo iskustvo jednog čovjeka koji je tamo radio 20 godina.
Branko Pašiček proveo je dva desetljeća radeći u Njemačkoj, isprva kao zavarivač, potom kao montažer, a kasnije kao voditelj gradilišta, sječući svaki mjesec između 250 i 300 sati. Njegova mjesečna plaća iznosila je oko 2000 eura. Međutim, nakon što je pregledao svoj izračun mirovine prije umirovljenja, ostao je zatečen kada je otkrio da je nakon kumulativno 40 godina staža stekao mirovinu od samo 250 eura. Bio je zaposlen u jednoj hrvatskoj tvrtki kao takozvani izaslani ili ustupljeni radnik. Te radnike njihov poslodavac privremeno šalje u drugu državu na maksimalno trajanje od 24 mjeseca kako bi ispunili ugovorne obveze sa inozemnim partnerom.
- Poslodavac je odgovoran za nadoknadu upućenih radnika s plaćom i pripadajućim beneficijama u njihovoj domovini, osiguravajući da njihova neto plaća ne padne ispod minimalne plaće koja se primjenjuje u zemlji domaćinu. Iako je Pašiček primao naknadu jednaku minimalnoj plaći po satu u Njemačkoj, i dalje je bilo mogućnosti za kreativne aranžmane u zemlji, što je dovelo do njegove prijave na hrvatsku minimalnu plaću tijekom cijelog njegovog zaposlenja. “Očekivao sam da će mi mirovina biti u rasponu od 500 do 700 eura, to nisam mogao ni zamisliti”, navodi B. Pašiček.
Nažalost, iskustvo koje je doživio nije samo njegovo, već ga dijele brojni hrvatski radnici. Da pojasnimo, važno je napomenuti da je Pašiček bio angažiran u svom detašmanu dulje razdoblje duže od 24 mjeseca, jer radnici u Njemačkoj obično ne ostaju duže od šest mjeseci uzastopno; nakon tog vremena vraćaju se kući na tromjesečni interval prije nego što nastave s radom. Nadalje, tijekom godina organizacija u kojoj je bio zaposlen prolazila je razne promjene u vlasničkoj strukturi i organizacijskim oblicima, što je rezultiralo formalnim raspoređivanjem na rad u nekoliko različitih pravnih osoba.
“Žalosno je da značajan broj radnika tek nakon odlaska u mirovinu spoznaje da im je poslodavac isplaćivao samo minimalnu plaću, a ne punu plaću na koju su imali pravo. U takvim okolnostima pojedincima ne preostaje ništa drugo nego ulagati u životno osiguranje ili iz svojih primanja uplaćivati u treći stup”, kaže Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javnu politiku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Trenutno SSSH osniva savjetovalište namijenjeno kvalificiranim radnicima, bez obzira na njihov sindikalni status, s obzirom na sve veći broj takvih pojedinaca.
U 2014. godini iz Hrvatske je u zemlje Europske unije otpremljeno ukupno 27.500 radnika, dok je iz drugih zemalja u Republiku Hrvatsku stiglo 4.500 radnika. Većina naših radnika usmjerena je prema Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i nordijskim zemljama.
Bonus tekst:
Kupus, povrće sastavni dio ljudske prehrane od davnina, može se pohvaliti ne samo divnim okusima, već i nizom korisnih svojstava. Dolje je predstavljeno nekoliko fascinantnih činjenica o kupusu: obiluje vitaminima, posebno vitaminom C, koji pomaže u jačanju imunološke funkcije. Nadalje, kupus je izvor vlakana koja pomažu probavi i njeguju zdrav crijevni mikrobiom. Postoje različite vrste kupusa, poput bijelog, crvenog i kineskog kupusa, od kojih svaka ima različite nutritivne vrijednosti i prednosti. Uz bogatu povijest u tradicionalnoj medicini, kupus se koristi zbog svojih terapeutskih prednosti, uključujući ublažavanje nelagode u zglobovima, poboljšanje probavnog zdravlja i potporu detoksikaciji.
Osim toga, oblozi od listova kupusa koriste se za smanjenje oteklina i ublažavanje bolova. I Grci i Rimljani uključivali su kupus u svoje režime prehrane i medicinske prakse. Zbog izuzetno niskog udjela kalorija, kupus je izvanredan izbor za zdrava jela, što ga čini idealnim izborom hrane. Iako je njegov broj kalorija minimalan, obiluje vitalnim nutrijentima. Nadalje, kupus pokazuje nevjerojatnu svestranost u kulinarstvu; može se uživati sirovo u salatama ili pripremljeno različitim tehnikama, uključujući kuhanje, pečenje ili fermentaciju, kao što je primjer kiselog kupusa.
Kupus se ubraja među najčešće uzgajano povrće u svijetu i sastavni je dio brojnih kulinarskih tradicija u različitim kulturama. Jedan od značajnih načina pripreme kupusa je kiseli kupus, koji se smatra značajnim izvorom probiotika korisnih za poboljšanje zdravlja crijeva. Nadalje, kupus ima simbolički značaj u raznim kulturama, često predstavljajući plodnost i obilje.
