Kada je u pitanju ljubav niko ne može da objasni tačno zbog čega se zaljubimo u neku osobu. Kaže se i da ljubav ne bira i da je slijepa a nekada joj na put stanu i predrasude okoline.
Smiljanina ljubavna veza s Albancem negativno je utjecala na njezine najbliže veze, natjeravši ih da priznaju kako su njihove prijašnje prosudbe bile netočne. Potomak sam Smiljane, a prije 28 godina moja se obitelj umiješala u moju ljubavnu jurnjavu samo zato što je mladić s kojim sam hodala bio Albanac. Artan, učitelj našeg razreda, pokazao je ljubaznost i brigu. U njemu sam otkrila ljubav koja je savršeno odgovarala mojim temeljnim uvjerenjima – bezuvjetnu i iskrenu.
- No, mom ocu Iliji to ništa nije značilo. Kad je saznao za moju vezu s jednim Albancem, njegov je trenutni odgovor bio bijes. Prijetio je da će prekinuti našu vezu, rekavši da ću, ako nastavim s ovom romansom, prestati biti njegova kći. Za njega je prihvaćanje ovisilo o tome da je moj dečko Srbin; sve preko toga bilo je nepodnošljivo. Jednog dana, nakon što sam se vratio kući s fakulteta, našao sam zaključana vrata.
Moja pokojna komšinica Ruža mi je javila da idem kod tete Zore u Kruševac, jer su se moji roditelji privremeno udaljili od mene zbog tvrdnji da sam ih maltretirao. Tada sam shvatio da moram birati između ljubavi prema Artanu i obitelji. Nekoliko mjeseci kasnije stvari su se posložile, što mi je omogućilo da se ponovno povežem s Majom i bratom, iako me otac nastavio ignorirati sve dok je trajala moja veza s Artanom. Preklinjala sam ga, plakala i preklinjala da shvati da ljubav nadilazi granice i nacionalnosti, ali on je ipak ostao odlučan u svom izboru.
Njegova je riječ imala vlast nad našim kućanstvom, i uhvaćena u borbi između moje naklonosti prema Artanu i moje tjeskobe oko oca, shvatila sam da nemam dovoljno hrabrosti da mu se suprotstavim. Na kraju je Ilija postigao svoj cilj – Artan i ja smo se razišli, što je rezultiralo time da su moje najdraže godine provedene u tuzi i nelagodi. Nedugo zatim ušla sam u brak s čovjekom prema kojem nisam osjećala ljubav.
Dan se pokazao vrlo drugačijim od onoga što sam zamišljao; bilo je izazovno i obilježeno razočarenjima, dok se moj suprug bavio problemima vezanim uz alkohol i ispoljavao nasilničko ponašanje. Ipak, ovaj brak me blagoslovio s dvije prekrasne kćeri, dvije male vile koje mi donose utjehu. Tragično, moj suprug je izgubio život u vožnji u pijanom stanju. S vremenom je sjećanje na Artana postajalo sve jače u mojim mislima. Često razmišljam što se moglo dogoditi da sam skupila hrabrosti otići s njim, suočiti se s ocem i dati prednost ljubavi umjesto obveze.
Samo nekoliko dana prije toga bila sam na aerodromu “Nikola Tesla” i iščekivala sestrin dolazak. U gomili putnika pogled mi je privukao visoki mladić tamne kose i dojmljivog koraka koji me podsjetio na šarmantnog Artana iz mladih dana. Srce mi je lupalo jer mu je zapanjujuće sličio. Dvije tinejdžerice su ga slijedile, blistavo se smiješeći, a odmah iza njih je bila šarmantna, njegovana mlada žena, mlađa od mene, koja ih je dozivala na albanskom. Zatim je odmah iza nje došao Artan.
Bio je visok i još uvijek vitak, sijede kose i brade, s torbom preko ramena. Ono što sam vidio bilo je gotovo nevjerojatno. Čim sam čula njegove korake – nepogrešiv zvuk koji sam mogla prepoznati čak i među bezbrojnim drugima – sjećanja iz prošlosti su mi se vratila. Prošao je, nesvjestan mog postojanja, ostavljajući me u stanju šoka i tišine. Dok su nestajali u užurbanoj zračnoj luci, sinulo me koliko život može biti prolazan.
Žudio sam za hrabrošću koju nisam imao prije 28 godina; Voljela sam da sam mogla smoći snage suočiti se s ocem, potražiti svoje prave osjećaje i otići s čovjekom kojeg sam voljela. Možda bih sada mogao prošetati s Artanom i našom djecom.
