Anonimne ispovijesti su postale jedan od glavnih načina da ljudi dijele svoja iskustva sa svijetom preko interneta. Iako skoro nikad ne saznamo ko se krije iza tih ispovijesti, interesantno je čuti sa čime se drugi ljudi suočavaju u svakodnevnici. Danas vam otkrivamo jednu interesantnu ispovijest.
Svekrva mi je često dodavala svoj telefon kako bih mogao ukloniti svoje poruke i druge stvari, jer ona to nije mogla učiniti sama. Na moje zaprepaštenje, slučajno sam naletjela na poruku koja je počinjala imenom mog supruga, a koja se razlikovala samo jednom znamenkom u brojevima, što me dovoljno zaintrigiralo da je otvorim i pročitam.
- “Dobar dan! U blizini sam! Možemo popričati uz kavu ako želiš, sad kad mi je mama dala tvoj broj.” Moja svekrva je odgovorila: “Pogriješila sam, dala sam ti svoj broj umjesto njegovog.
Molim vas suzdržite se od spominjanja da sam podijelio ovu informaciju s vama ako slučajno razgovarate s njim. Središnja točka razgovora vrti se oko njegovog bivšeg partnera koji živi u inozemstvu. Očekujem dolazak djeteta. U braku smo šest godina. Što trebam priopćiti?
DODATNI SADRŽAJ
Važnost pridržavanja dosljednog vremena obroka je od najveće važnosti, jer njihovo zanemarivanje može rezultirati negativnim posljedicama kao što su jaka glad, razdražljivost, smanjena koncentracija i prejedanje, zajedno sa štetnim učincima na zdravlje srca.
Studije pokazuju da je davanje prioriteta ranim doručkima i večerama ključno za održavanje zdravog kardiovaskularnog sustava. Obrazloženje za to je sljedeće. Studija objavljena u časopisu Nature Communications identificirala je vezu između doručka nakon 9 ujutro i objedovanja nakon 21 sat, što je povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito među ženama.
Bernard Srour, farmaceut i jedan od koautora studije, primijetio je: “Ova je studija prva koja sugerira moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, naglašavajući da dok su prethodna istraživanja povezivala preskakanje doručka s lošijim metaboličkim zdravljem, vrijeme obroka nije uzeto u obzir.
Srour i njegov tim nastojali su istražiti kako vrijeme obroka utječe na zdravlje srca, što je potencijalno dovelo do novih strategija prevencije. Svaki dodatni sat odgode konzumacije prvog dnevnog obroka povezan je s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Čak i jednosatno kašnjenje doručka može nepovoljno utjecati na zdravlje srca.
Kako bi prikupili podatke, istraživači su pratili zdravstveno ponašanje preko 103.000 odraslih osoba, uglavnom žena. Prehrambene navike sudionika praćene su u prosjeku 7,2 godine, otkrivajući da svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka korespondira s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti.
- Ovaj obrazac je također primijećen kod kašnjenja posljednjeg obroka u danu. Pojedinci koji su večerali nakon 21 sat. pokazali su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su večerali prije 20 sati.
Unutarnji sat tijela regulira vrijeme obroka. Srour napominje da je veza između zdravlja kardiovaskularnog sustava i vremena obroka povezana s cirkadijalnim ritmom tijela. Tvrdi da biološki sat diktira kada se obroci konzumiraju i igra ključnu ulogu u raznim cirkadijalnim procesima, uključujući regulaciju krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, a sve to uvelike utječe na zdravlje srca.
- Istaknuo je kako na inzulinsku osjetljivost značajno utječe naš prirodni cirkadijalni ritam. Vrijeme obroka igra ulogu u nekoliko cirkadijskih procesa kojima upravlja biološki sat. Odgoda doručka može rezultirati smanjenom osjetljivošću na inzulin.
Ranije studije pokazuju da je osjetljivost tijela na inzulin povećana ujutro u odnosu na večer. Smanjenje ove osjetljivosti može rezultirati inzulinskom rezistencijom, pridonoseći kardiometaboličkim problemima kao što su upala, endotelna disfunkcija (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenzija.
Svako od ovih stanja povećava rizik od razvoja bolesti srca. Kardiolog Bupendar Tajal naglasio je da odgađanje doručka može rezultirati smanjenom osjetljivošću na inzulin, što posljedično povećava vjerojatnost srčanih problema. Osim toga, Srour je primijetio da kasna večera, kada su razine melatonina najviše, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu.
Istraživanja iz 2020. pokazuju da kasnija večernja konzumacija obroka može rezultirati debljanjem i smanjenjem metabolizma masti. Uzimajući u obzir značajnu vezu između pretilosti i bolesti srca, nije iznenađujuće da ovaj čimbenik također može povećati vjerojatnost razvoja bolesti srca.
