Većina ljudi svako jutro započne sa šoljom svoje omiljene kafe koju voli da popije u miru. Jedna turkinja je na svojim društvenim mrežama odlučila da pokaže kako se kuha prava turska kafa koju većina voli da popije.

Dilara je porijeklom iz Turske, a prije nekoliko godina udala se za Aleksandra, s kojim živi u Bosni, a između njih dvoje postoji lijepa ljubav. Ona je druželjubiva i energična mlada dama, vrlo živahna na raznim društvenim mrežama, gdje često objavljuje svoj svakodnevni život na Balkanu. Na tom jeziku objašnjava svoja različita svakodnevna iskustva.

Poznata samo po svom korisničkom imenu @jednaturkinja dijeli: zanimljiva svakodnevna životna iskustva, smiješne videe kao i kulturni šok Turska protiv Bosne profil. Ona također dijeli praktične savjete i tradicionalne turske recepte. Jednom je, primjerice, pokazala kako se priprema prava, pjenasta turska kava, a njezin recept sada s veseljem prenosimo u cijelosti: Prvo uzmete mjernu šalicu vode i ulijete je u lonac, a zatim dodajete žličicu po žličicu kave.

Smjesu lagano promiješajte ali nemojte više jer će se početi zagrijavati. Maknite s vatre i ohladite minutu dok se kipuća tekućina od kave postupno ne spusti na nižu razinu u loncu za kavu. Zatim žlicom vadite pjenu i prebacite je u šalicu u kojoj je šećer i mlijeko. Zagrijte, ponovno stavite na vatru i ponovno prokuhajte prije nego što izvadite ostatak pripremljene kave. Bonus: Kao što je rečeno, ova tehnika je vrlo jedinstvena jer se razlikuje od tradicionalnog načina kuhanja kave kod kuće čineći je puno jačom.

Bonus tekst

Teško je zamisliti svijet ili dan bez opskrbe čak i pločicom bogatog slatkiša kakav je čokolada, često hvaljena kao najomiljeniji slatkiš diljem svijeta. Pa ipak, njegov razvojni put nije bio samo romantičan. Povijest čokolade seže nekoliko tisućljeća unatrag do srca drevnih mezoameričkih civilizacija, gdje je njezina uporaba bila potpuno drugačija od današnje. Početna kultura koja je počela široku upotrebu kakaovca bila je ona Maja, a baklja je kasnije prenesena na Asteke, koji su napitak napravljen od njegovih zrna nazivali “xocolatl”.

  • Ovo je piće bilo gorkasto i prilično gustog tijela jer iako bez šećera, imalo je začine i čili s vodom. Ne samo bogata kulinarska ponuda, već osjetilni i estetski užitak predstavljen u šalici u obliku zlatnog eliksira kojeg su stari alkemičari nastojali pronaći. Odavao je dojam jakog zdravlja ili sličnosti čak bogu. Vladari poput Moctezume svakodnevno su uzimali ovaj napitak i smatrali da im daje snagu i krijepi. Što je učitalo takvu važnost kao ‘hrana bogova’ kakao. Bio je to sredstvo razmjene: deset zrna graha kupilo je pijetlove; dok jedan povijesni dokument kaže da bi se kokoši prodavale po deset do sto zrna graha kupile komad tkanine vrhunske kvalitete.

Za to je društvo kakao bio više od prehrambene namirnice; predstavljalo je blago, ponos i stajalo je kao član vjere. Kad su se španjolski konkvistadori iskrcali u Novom svijetu tijekom 16. stoljeća, bilo je nemoguće previdjeti nešto tako nesvakidašnje piće. Cortés i njegovi prijatelji prepoznali su njegovu vrijednost i odlučili da ga treba predstaviti europskim dvorovima. Međutim, Španjolcima je izvorno nezaslađeno, gorko piće smetalo. Kao odgovor na to, oni su ga ‘ublažili’ izostavljanjem ljutih začina i dodavanjem šećera i cimeta u ugodniji sastav, koji je gotovo trenutačno stekao naklonost među aristokracijom.

Čokolada je uvedena u Europu kao tekućina oko 1500. U to je vrijeme to bilo piće isključivo za nekolicinu privilegiranih – g. i samo gospođa Moneybags. No taj je status doživio veliku metamorfozu s industrijskom revolucijom koja je pomogla da se 19. stoljeće pretvori u razdoblje transformacije za čokoladu. Švicarska se pojavila kao lider u inovativnim načinima obavljanja stvari. Godine 1828. došlo je do proboja s tehnikama ekstrakcije zrna kakaovca i time njihove masovne proizvodnje. Međutim, pravi proboj dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, radeći s Henrijem Nestleom, proizveo prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu. Ova revolucionarna inovacija promijenila je teksturu i okus čokolade te bi je također pretvorila iz oblika napitka u čvrsti materijal. Do kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća, slavni proizvođači poput Cadburyja, Hersheya, Marsa učinili su čokoladu senzacijom u cijelom svijetu. Sav ovaj posao bio je ponuditi luksuz koji je do tada bio dostupan samo nekolicini elita; u raznim oblicima kao što su pločice, praline, kreme i pića, za svakoga.

Preporučujemo