Kaže se da je pas najbolji čovjekov prijatelj i to će vam potvrditi svako ko ga ima za kućnog ljubimca. Psi su jako inteligentne životinje koje prepoznaju i loše osobe a to odaju svojom reakcijom kada ih sretnu.
Psi posjeduju sposobnost razaznavanja ljudskih osobina i mogu otkriti kada je pojedinac neistinit. Dok su psi naširoko poznati po svojoj odanosti i sposobnosti privrženosti svojim vlasnicima, nedavne studije pokazuju da te životinje posjeduju još dublje sposobnosti. Konkretno, dokazano je da psi mogu razaznati ljudske osobine i da su sposobni otkriti kada je pojedinac obmanjujući ili nepošten. Ovo istraživanje provela je Akiko Takaoka, znanstvenica na Odsjeku za psihologiju na Sveučilištu u Tokiju.
- Takaoka je niz godina provodio istraživanje kognitivnog razvoja životinja, posebno ispitujući hipotezu da psi posjeduju sposobnost razaznavanja kada jedinka vara. Nalazi su bili neočekivani: psi ne samo da identificiraju one koji ih varaju, već također doživljavaju gubitak povjerenja u tu osobu nakon čina prevare. Proveden je eksperiment koji je uključivao raspored više praznih posuda za hranu. Iako psi nisu mogli promatrati postavljanje ovih spremnika, dopušteno im je da ih naknadno istraže.
Kada su pojedini volonteri prevarili pse, životinje su zadržale sjećanje na one koji su ih zaveli. Iako je većina pasa pokazala ravnodušnost prema prevarantima, neki su pokazivali očite znakove ljutnje, u kontrastu s privrženošću i poštovanjem koje su iskazivali prema onima koji su postupali pošteno. Ovaj eksperiment potkrepljuje tvrdnju da psi, poput ljudi, stvaraju emocionalne veze ukorijenjene u povjerenju. Zasebna istraga provedena na Sveučilištu Kyoto otkrila je da psi mogu razlučiti kada su njihovi vlasnici izloženi nepravednom ili agresivnom tretmanu.
U ovoj studiji, psi su naišli na dobrovoljce koji su pokazivali dva različita ponašanja: neki su bili ljubazni, dok su drugi bili agresivni i vikali na svoje vlasnike. Ishod je bio prilično intrigantan kada su ovi dobrovoljci kasnije psima dali hranu. Psi koji su komunicirali s ljubaznim volonterima spremno su prihvaćali hranu i pokazivali znakove ljubavi. Suprotno tome, oni koji su bili izloženi negativnim dobrovoljcima ili su odbili hranu ili su je prihvatili dok su pokazivali nevoljkost da se uključe u daljnju društvenu interakciju.
Ovaj istraživački rad pokazuje da psi ne samo da percipiraju ljudske emocije, već i reagiraju na njih pod utjecajem vlastitih prethodnih iskustava. Ova istraživanja potvrđuju da psi nisu samo odani drugovi; također posjeduju inteligenciju, emocionalnu dubinu i perceptivnost, što im omogućuje da otkriju kada nešto nije u redu. Kačamak sadrži otprilike 380 kalorija na svakih 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto bjelančevina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva.
Znatan udio vlakana, uz složene ugljikohidrate, doprinosi pojačanom osjećaju sitosti. Te se hranjive tvari apsorbiraju sporije, čime se olakšavaju normalni probavni procesi u crijevima. Primarni razlog korisnosti kačamaka kao izvora hrane leži u njegovoj dobrobiti za konzumaciju, bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, igraju ključnu ulogu u promicanju učinkovite crijevne peristaltike.
Ovaj mehanizam pomaže u prevenciji zatvora i regulaciji probave. Osim toga, kukuruz se savjetuje kao korisna opcija prehrane za osobe s povišenom razinom kolesterola, zahvaljujući svom sastavu zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana. Nadalje, ključan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kačamak se savjetuje za dojenčad i djecu jer pročišćava i jača crijevnu floru i potiče bolju probavu i jača imunitet. Osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva moraju prepoznati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga bi kačamak trebali uvrstiti u svakodnevnu prehranu oboljeli od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
