Današnji ubrzani ritam života na nas ostavlja posljednice bili mi njih svjesni ili ne. Veliki broj ljudi je pod stresom a da bismo odgovorili svim izazovima potrebno je da vodimo računa o svom zdravlju.
Suvremeni stil života karakterizira frenetičan tempo i obilje obaveza. Bez obzira na naše napore da spriječimo da te obveze utječu na nas, one neizbježno izazivaju stres u našem svakodnevnom životu. U nastojanju da održe ovaj neumorni tempo, pojedinci često pribjegavaju raznim tehnikama “resetiranja”, u rasponu od joge i meditacije do vikend povlačenja i digitalnih detoksikacija. Međutim, u našoj potrazi za vanjskim rješenjima, često zanemarujemo ključni unutarnji čimbenik koji značajno utječe na to kako naš mozak percipira stres i upravlja njime: prehrana.
- Da budemo precizniji, fokus je na ključnoj hranjivoj tvari koja često ne dobiva priznanje koje zaslužuje: vitaminu B1 ili tiaminu. Njegovo značenje u podršci mentalnoj stabilnosti i razini energije postaje sve važnije, osobito u eri u kojoj su mentalni izazovi stalno prisutni. Tiamin: Zanemaren saveznik u borbi protiv mentalnog umora Tiamin, klasificiran kao član vitamina B-kompleksa, poznat je po svom bitnom doprinosu učinkovitom radu živčanog sustava. Točnije, vitamin B1 ima ključnu funkciju pomažući u regulaciji emocionalne stabilnosti i pružanju energetske potpore mozgu.
Neadekvatne razine tiamina mogu dovesti do neravnoteže u živčanom sustavu, što rezultira simptomima poput razdražljivosti, umora, zbunjenosti ili osjećaja mentalne iscrpljenosti. U stresnim situacijama tijelo pokreće hormonsku reakciju koja povećava iskoristivost energije i hranjivih tvari, posebice vitamina B1. Ako se nadoknada prehrane ne dogodi istodobno, nedostatak se može brzo razviti. Posljedično, tiamin se pretvara iz običnog vitamina u ključnu komponentu za održavanje mentalne stabilnosti. Identificiranje iscrpljenosti tiamina u tijelu može biti izazovno, budući da mozak ne daje dosljedno izričita upozorenja kada mu nedostaje ove bitne hranjive tvari.
Umjesto toga, manifestira niz “tihih simptoma” koji se često pogrešno povezuju s običnim umorom ili stresom. Ako promatrate sljedeće pokazatelje, bilo bi mudro procijeniti razinu tiamina: Trajni umor koji ostaje unatoč odgovarajućem odmoru, tjeskoba koju karakterizira unutarnja napetost, nagle promjene raspoloženja, problemi u koncentraciji, zaboravnost i osjećaj mentalne magle; slabost mišića ili osjećaj nespretnosti; poremećaji spavanja, uključujući isprekidano spavanje ili poteškoće s uspavljivanjem; i osjećaj da im nečije misli izmiču, što dovodi do osjećaja nepovezanosti sa sadašnjošću—ovi simptomi ukazuju na nedostatak tiamina koji se postupno razvija, proizlazeći iz dugotrajne prehrane bez esencijalnih nutrijenata i načina života obilježenog stresom.
Stres i prehrana: začarani krug iscrpljenosti Značajno pitanje povezano sa suvremenim životom je način na koji stres učinkovito iscrpljuje esencijalne hranjive tvari. Svaki put kad tijelo reagira na stres, ono koristi povećane količine vitamina B1. Osim toga, prehrana bogata prerađenom hranom, bijelim brašnom, gaziranim pićima, alkoholom ili slatkim proizvodima dodatno smanjuje apsorpciju tiamina. To rezultira štetnim ciklusom: pojačani stres dovodi do smanjenih razina B1, a smanjeni B1 posljedično slabi sposobnost tijela da izdrži stres. Osobito su osjetljivi pojedinci koji često konzumiraju brzu hranu, kronični bolesnici, starije osobe i svi koji su izloženi dugotrajnom emocionalnom ili fizičkom stresu.
Biokemijski kontekst: važnost tiamina za mozak Tiamin igra ključnu ulogu u pretvorbi glukoze u energiju, koja služi kao glavni izvor goriva za mozak. Nedovoljne razine B1 rezultiraju nedostatkom moždanih stanica potrebne “snage”. Ovaj nedostatak izravno utječe na kognitivne performanse i emocionalno blagostanje. Nadalje, tiamin igra ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera, uključujući acetilkolin, koji utječu na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Nedostatak tiamina rezultira oslabljenom signalizacijom između neurona, pridonoseći osjećaju mentalne “magle” i emocionalnoj nestabilnosti.
Izvori tiamina: značajni prirodni opskrbljivači Tiamin se lako može dobiti uravnoteženom i raznolikom prehranom. Najučinkovitiji izvori uključuju: Cjelovite žitarice, osobito zob, ječam i smeđa riža; mahunarke, poput graha, slanutka i leće; kao i sjemenke i orašasti plodovi, uključujući sjemenke suncokreta, bademe i orahe. Eggs Pork Konzumacija pivskog kvasca i obogaćene hrane neophodna je jer prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima značajno povećava rizik od nedostatka hranjivih tvari, bez obzira na odgovarajući kalorijski unos. Vrijeme i korištenje dodataka prehrani Dodaci prehrani mogu biti korisni tijekom razdoblja povećanog stresa ili za osobe sa smanjenom sposobnošću apsorpcije.
Tiamin se obično daje u obliku tiamin hidroklorida ili benfotiamina, pri čemu potonji pokazuje veću bioraspoloživost. Iako se preporučeni dnevni unos za odrasle kreće od približno 1,1 do 1,5 mg, možda bi bilo bitno razmotriti znatno veće doze tijekom razdoblja stresa, uvijek pod vodstvom kvalificiranog stručnjaka. Osobe koje pate od kroničnog umora, sportaši, studenti, trudnice, dojilje i starije osobe često smatraju da imaju koristi od dopunske prehrane.
Učinkovitost tiamina iz B-kompleksa je maksimalna kada se konzumira uz druge vitamine B-skupine, posebno B6, B9 (folna kiselina) i B12. Zajedno, ovi vitamini igraju ključnu ulogu u proizvodnji energije, poboljšavaju kognitivnu funkciju i pomažu u održavanju emocionalne ravnoteže. Posljedično, dodaci B-kompleksa često se savjetuju osobama koje prolaze kroz dulja razdoblja stresa, zahtjevne mentalne zadatke ili emocionalni napor.
