Bosiljak je bilja koja se kod nas uglavnom koristi kao začin mada on ima i pozitivne učinke na naše zdravlje. Isto tako za njega se vežu neka simbolična značenja posebno na današnji dan.
Proslava Velike Gospojine, koja je posvećena Velikoj Gospojini, ima poseban značaj u pravoslavnoj vjeri i kulturi Srbije. To nije samo redoviti datum u kalendaru, već dan koji spaja vjerske i obiteljske obrede s prakticiranjem starih običaja i najdublje vjerske pobožnosti Majci Božjoj. Mnogi sljedbenici vjeruju da je ovo doba godine kada završava korizma i počinje novo razdoblje, kako simbolično tako i duhovno. Dok neki posjećuju vjerske objekte kako bi zapalili svijeće i proveli vrijeme u molitvi, drugi jedva čekaju sudjelovati u bogatoj trpezi po pravilu apstinencije.
- Stariji se sjećaju običaja iz mladosti i narodnih vjerovanja, među kojima je posebno bila zastupljena praksa da se na ovaj dan ne uzima igla u ruke, to se nije radilo za zlo, jer ručni rad nije bio primjeren crvenom slovu. Razdoblje odmora i opuštanja Štovanje Blažene Djevice Marije započelo je još u 4. stoljeću i od tada se u kršćanskoj vjeri slavi kao događaj od iznimnog značaja. Tradicija kaže da je Majka Božja umrla na miran način u Jeruzalemu, a sljedbenici su nadnaravno dobili priliku prisustvovati njezinu sprovodu. Oni koji vjeruju u Marijino djevičanstvo vjeruju da je na miran način, poput sna, napustila svijet te da je nakon tri dana prenesena u nebo.
Stoga ovaj blagdan predstavlja vjerovanje u zagrobni život i utjehu za one koji traže pomoć od Majke Božje. U srpskoj kulturi Gospojina je svetkovina posvećena majkama, ženama i bolestima, ali i onima koji traže utjehu i snagu. U popularnoj legendi ona je zagovornica kućanstva, polja, a također i obitelji u vrijeme bolesti ili poteškoća. Nije slučajno što se u mnogim krajevima Srbije ovaj praznik smatra i danom posebne molitve za unapređenje zdravlja dece i majki. Bosiljak kao metafora Gospa se tipično povezuje s bosiljkom, biljkom koju pučanstvo štuje. Namjena mu je da se koristi u hrani, vodi ili kao oblik zaštite u domu, također se kaže da ima sposobnost liječenja i odvraćanja zla.
U nekim su krajevima žene domaćice na taj dan sakupljale ljekovito bilje, jer se smatralo da Velika i Mala Gospa imaju najveću snagu i djelotvornost. Upravo je to razlog zašto se sredina dana naziva podne, u tom razdoblju priroda pokazuje jedinstvenu moć. Osim toga, u mnogim je krajevima postojala tradicija odvođenja bolesnika na rijeke i izvore kako bi se izliječili i oprali. Zbog toga se blagdan povezivao i s molitvom i s prirodom, vjerovalo se da Bog daruje zdravlje u obliku ljekovitih biljaka i vode. Završetak posta i zadovoljstvo džemata Jedan od najdramatičnijih prizora na blagdan Velike Gospe je završetak Gospina posta.
Nakon dana posta i molitve, obitelji će se okupiti oko korizmenog stola, a potom će se prijeći na sadržajniju i raznovrsniju hranu. Mnogi vjeruju da je taj trenutak i utjeha i duhovna obnova. Korizma nije samo obveza ne jesti, već i razdoblje razmišljanja, pa je zaključak osjećaj povećane snage i opuštenosti. U legendi se ovaj dan često opisuje kao “prekretnica ljeta”. Priroda se sada približava jeseni, a ljudi skupljaju žetvu svog rada i truda za nadolazeće mjesece. Kao rezultat toga, duhovni značaj blagdana nerazdvojivo je povezan sa sezonskim ritmom i životom u zemlji. Zajedništvo putem montaže Osim vjerskih obreda, slavlje Male Gospe ima i društvenu svrhu.
U cijeloj zemlji na ovaj se dan održavaju tržnice i sastanci. To je razdoblje u kojem se sela aktiviraju, ljudi okupljaju kako bi pjevali, svirali i družili se. Obitelji se okupljaju, kumovi putuju, a sreća zajedništva jednako je važna kao i religija. Uz te su događaje vezana mnoga sjećanja na Gospu: uz šatorska polja, zvuk tambura i miris pečenja, i stariji i mladi vezani su uz isto mjesto. Samim time blagdan prožima i prošlost i sadašnjost, vjeru i svakodnevne aktivnosti. Snaga praznika Gospa je posebna za Kristove sljedbenike zbog svoje povezanosti sa snagom molitve i vrijednosti obitelji. Nije to samo sjećanje na Majčin odlazak, već i poruka da je oprez uvijek primjeren.
Za jedne je to završetak posta i početak veselja oko stola, za druge molitva pred freskom u tišini crkve, a za sve dan koji podsjeća na osjećaj druženja s tradicijom i korijenima. U vremenu kada svakodnevica postaje sve užurbanija i važnija, ovakvi blagdani vraćaju osjećaj sklada i usađuju nam vrijednosti veće od prolaznosti vremena, ljubavi, zajedništva i vjere. Upravo zbog toga se Velika Gospojina i danas smatra jednim od najomiljenijih praznika, koji je duboko ukorijenjen u srpskom narodu i koji se kroz vrijeme obilježava s istim stupnjem pobožnosti.
