Kada govorimo o biljkama u domu i vrtu, one nisu samo ukras , one su živi organizmi koji od nas traže pažnju, razumijevanje i brigu. Mnoge domaćice se suočavaju sa problemima kada je u pitanju njihov uzgoj.
Nije dovoljno samo postaviti saksiju na prozor i očekivati da biljka sama preživi. Ona treba redovnu pažnju, pravilno zalijevanje, svjetlo i posebnu njegu koja odgovara njenim potrebama. Svaka biljka je jedinstvena – neke vole više svjetla, druge više vlažnosti, a neke zahtijevaju posebnu vrstu tla. Zbog toga mnogi ljubitelji biljaka, i početnici i iskusniji, često se pitaju kako održati svoje zelene ljubimce zdravim bez prevelikog napora i stalnog straha da će nešto pogriješiti.
- Rješenje, međutim, možda već imaju u kuhinji – u obliku sode bikarbone, bijelog praška koji se najčešće koristi za pravljenje kolača ili čišćenje kućanstva, ali koji u svijetu biljaka ima iznenađujuće moćne efekte. Zahvaljujući svojim alkalnim, antibakterijskim i antifungalnim osobinama, soda bikarbona postaje prirodni saveznik u njezi sobnih biljaka i vrtova. Ona pomaže u jačanju biljaka, sprečava razvoj gljivica, poboljšava rast i čini ih otpornijima na štetočine i bolesti. Posebno je korisna za biljke koje rastu u previše kiselom zemlji, jer neutrališe višak kiseline i omogućava korijenju da bolje usvaja hranjive materije poput azota, fosfora i kalija. Kada je pH tla uravnotežen, biljke lakše rastu, bolje cvjetaju i otpornije su na promjene u okolini.
Jedan od najjednostavnijih načina korištenja sode je priprema tečne otopine koja djeluje kao prirodno gnojivo. Dovoljno je rastvoriti jednu čajnu žličicu sode u litri vode sobne temperature i ovom tečnošću zalijevati biljke svake dvije sedmice. Važno je da se otopina ulijeva isključivo u tlo, a ne direktno na listove, jer bi to moglo uzrokovati oštećenje. Ovakav tretman posebno dobro prihvataju biljke poput sukulentata, fikusa, orhideja, afričkih ljubičica i bonsaija, koje nakon nekoliko tretmana pokazuju znatno bolji rast – listovi postaju zeleniji, stabljike čvršće, a biljke u cjelini vitalnije.
Osim kao gnojivo, soda se može koristiti i kao prirodni sprej protiv gljivica i štetočina. Za ovu svrhu se priprema smjesa od dvije čajne žličice sode rastvorene u pola litre mlake vode, uz dodatak nekoliko kapi tekućeg sapuna kako bi se poboljšala prionjivost. Sprej se nanosi ujutro ili navečer, kada sunčeva svjetlost nije jaka, kako bi se izbjegle opekotine na listovima. Na ovaj način se učinkovito sprječava pojava pepelnice, lisnih uši i drugih uobičajenih problema koje biljke često imaju.
Van kuće, u vrtu, soda bikarbona također ima svoju ulogu. Kod plodnih biljaka poput paradajza, krastavaca, paprika i tikvica, redovna primjena otopine od dvije supene kašike sode na deset litara tople vode može znatno poboljšati okus plodova i produžiti period plodonošenja. Otopina se ulijeva u tlo oko biljaka, otprilike pola litra po biljci, svakih 10 do 14 dana.
Za biljke koje su sklonije gljivičnim bolestima, može se pripremiti jači sprej – 50 grama sode i isto toliko sapuna u deset litara vode – i koristiti tri puta tokom vegetacionog perioda, isključivo u suhom vremenu. Iako je soda prirodna i bezbedna, važno je koristiti je umjereno. Pretjerana upotreba može dovesti do požutjelih listova, usporenog rasta ili čak oštećenja korijenja. Stoga treba strogo poštovati preporučene doze i vremenske razmake.
Kada se koristi pravilno, soda bikarbona postaje moćan, jeftin i dostupan alat za sve ljubitelje prirode. Biljke uzvraćaju njegovom pažnjom bujnim rastom, svježim cvjetovima i ukusnim plodovima. A ono što je još važnije – njega biljaka postaje meditativan ritual, prilika da se uspori, posveti pažnju detaljima i osjeti povezanost s prirodom. U tom jednostavnom činu zalijevanja i njegovanja krije se duboka lekcija o strpljenju, brizi i ravnoteži.
