Iz godine u godinu svjedoci smo sve toplijih ljeta kada temperature nerijetko prelaze i preko 40 stepeni Celzijusa. Ukoliko vam pozli dok ste vani na velikim vrućinama obavezno idite ljekaru.
Visoke ljetne temperature nisu samo neugodnost – za mnoge pojedince one predstavljaju značajnu prijetnju zdravlju, posebice onima koji su već imali problema sa srcem, ali ih nisu ni svjesni. Srce ima veći pritisak u danima kada je vruće jer tijelo troši više energije kako bi održalo normalnu temperaturu. Kada se tiho ili dugotrajno srčano oboljenje uključi u ovaj poduhvat, rezultati mogu biti ozbiljni. Zbog toga je važno rano prepoznati signale tijela i odgovoriti bez odlaganja. Zašto visoka temperatura negativno utječe na srce?
- Kada je vrijeme vruće, tijelo se pokušava ohladiti povećanjem protoka krvi i znojenja. Ovi postupci zahtijevaju dodatni utrošak energije i ubrzani rad srca. Kod zdravih osoba to obično nema značajan učinak, ali kod osoba sa slabim srcem ili nedokumentiranom bolešću ovaj dodatni napor može dovesti do opasnog niza reakcija. Smanjuje se vjerojatnost poremećaja srčanog ritma, brzog porasta krvnog tlaka, pa čak i srčanog udara. Prema kardiolozima, mnogi pacijenti ne shvaćaju da imaju problema sa srcem sve dok se ne nađu u situaciji koja uključuje visoke temperature koje “razjašnjavaju” simptome i dovode do još gore situacije.
Riječi učenog čovjeka Kardiologinja Samantha Wild objašnjava: “Na visokim temperaturama srce mora raditi lakše, ako imate srčanu bolest, povećava se vjerojatnost ozbiljnih komplikacija. Obratite pozornost na simptome poput vrtoglavice, bolova u prsima ili osjećaja umora.” Ove poruke ne treba zanemariti. Čak i najbeznačajniji znak može ukazivati na to da srce popušta i da mu je potrebna pomoć. Najčešći simptomi srčanih problema tijekom vrućina. Neki se simptomi mogu činiti bezopasnima, ali njihovo neprepoznavanje može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Pripazite na sljedeće znakove: Vrtoglavica i osjećaj magle u glavi – to može ukazivati na slab protok krvi u mozgu. Pojačano znojenje koje ne uključuje fizički napor, to je pokazatelj problema i srčanih napora. Bol ili pritisak u prsima, osobito ako se širi na vrat, čeljust, ramena ili lijevu ruku. Nedostatak daha – nedostatak disanja, čak i tijekom mirovanja, često je pokazatelj da srce ne pumpa krv učinkovito. umor i iscrpljenost – stalni osjećaj nedostatka energije koji ne nestaje nakon odmora. Nepravilan ili ubrzan puls – to može ukazivati na aritmiju. Mučnina i nelagoda su nespecifični simptomi, au kombinaciji s drugim simptomima mogu biti značajan pokazatelj.
Oticanje zglobova i nogu, osobito kada je popraćeno bolom, pokazatelj je zadržavanja tekućine u srcu. Svaki od ovih simptoma je važan. Ako se pojavi nekoliko njih istovremeno, ne treba odgađati – najbolje je odmah potražiti liječničku pomoć. Kako je moguće razlikovati simptome bolesti srca od drugih stanja? Jedan od najčešćih razloga zašto ljudi zanemaruju početne simptome je taj što simptomi nalikuju znakovima umora, dehidracije ili probavnih problema. No, za razliku od običnog umora ili žeđi koji se javljaju redovito, srčani problemi obično se pojačaju pri fizičkom naporu ili vrućini, a ne nestaju brzo ni kad se odmorite i ohladite.
Prvi korak je osluškivanje svog tijela. Ako mislite da nešto nedostaje, a simptomi ne jenjavaju, to je dovoljan razlog za posjet liječniku. Praktični savjeti kako sačuvati srce za vrijeme vrućina. Kako biste spriječili rizik od pogoršanja stanja srca tijekom ljeta, slijedite nekoliko jednostavnih smjernica: hidratacija je neophodna – pijte puno vode, čak i kada ne osjećate žeđ. Izbjegavajte gazirana pića i alkohol, te namirnice mogu dodatno smanjiti hidrataciju tijela. Izbjegavajte mučne aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana – tjelesna aktivnost pod suncem ima značajan utjecaj na srce. Ako morate vježbati, radite to ujutro ili navečer.
Boravite u hladovini ili klimatiziranim prostorijama – nagle promjene temperature nisu korisne, ali stalno hlađenje značajno utječe na rad srca. Nosite odjeću koja je istovremeno lagana i prozračna, to pomaže tijelu da regulira svoju temperaturu na prirodnu osnovu. Redovito provjeravajte krvni tlak i puls, osobito ako već imate srčanu bolest. Promijenite prehranu – jedite manje obroke koji su bogati voćem i povrćem i smanjite unos soli, što može dovesti do zadržavanja tekućine i dodatnog stresa za srce.
Kada je potrebno hitno potražiti pomoć? Ako prepoznate da vam bol u prsima postaje sve jača, ako osjećate da ćete se srušiti ili ako imate malo prostora za disanje u mirovanju, nemojte odgađati. Hitna medicinska pomoć je važna u takvim situacijama. Pravovremeni odgovor koji je obično razlika između komplikacija i a uspješan oporavak.
