U danasnjem članku pišemo o faktorima koji mogu uticati na dužinu i kvalitet života, kao i o dvije navike koje profesorica dr. Svetlana Stanišić izdvaja uz pravilnu ishranu i dovoljno sna. Prema njenom objašnjenju, organizmu mogu koristiti pažljivo dozirani kratkotrajni izazovi, poput boravka u sauni, izlaganja hladnoći ili vremenski ograničenog unosa hrane, ali osnovu i dalje čine umjerenost, raznovrsna ishrana i način života prilagođen zdravstvenom stanju pojedinca.
Profesorica dr. Svetlana Stanišić objašnjava da dugovječnost ne zavisi samo od genetike, ishrane i sna. Kao potencijalno korisne navike izdvaja kratkotrajno izlaganje toploti ili hladnoći te povremeni post, naglašavajući razliku između kontrolisanih izazova i štetnog hroničnog stresa. Ipak, takve metode nisu prikladne za svakoga. Sauna, hladne kupke i promjene režima ishrane zahtijevaju poseban oprez kod osoba s hroničnim bolestima, trudnica, starijih ljudi i osoba koje koriste terapiju.
Kada se govori o dugovječnosti, najčešće se prvo spominju zdrava ishrana, fizička aktivnost i kvalitetan san. Iako su svi ovi faktori važni, način na koji tijelo stari znatno je složeniji. Na životni vijek utiču naslijeđene osobine, svakodnevne navike, nivo stresa, društveno okruženje i zdravstvena zaštita, pa se nijedna pojedinačna namirnica ili rutina ne može predstaviti kao siguran recept za dug život.
Profesorica dr. Svetlana Stanišić, stručnjakinja za ishranu, u gostovanju u Jutarnjem programu TV Prva govorila je o ulozi genetike i mitohondrija. Navela je da mitohondrije, ćelijske strukture važne za stvaranje energije, nasljeđujemo od majke. To, međutim, ne znači da je majčino naslijeđe jedino ili presudno objašnjenje dugovječnosti, jer na starenje djeluje veliki broj međusobno povezanih bioloških i životnih faktora.
KLJUČNE INFORMACIJE
- Genetika utiče na starenje, ali sama ne određuje koliko će neko živjeti.
- Profesorica Stanišić kao moguće korisne izazove izdvaja termalni stres i povremeni post.
- Umjerenost je važnija od ekstremnog ograničavanja hrane ili naglog izlaganja hladnoći.
- Sauna, hladne kupke i post nisu sigurni za svakoga i potrebno ih je prilagoditi zdravstvenom stanju.
- Neprerađene namirnice, povrće, zdrave masnoće i raznovrsnost ostaju važni dijelovi uravnotežene ishrane.
Genetika jeste važna, ali ne određuje cijelu budućnost
Da naslijeđene osobine mogu imati značajan uticaj na brzinu starenja vidi se kod rijetkih genetskih poremećaja. Profesorica je kao primjer navela progeriju, kod koje se znakovi starenja pojavljuju veoma rano, a očekivani životni vijek može biti znatno skraćen. Takvi primjeri pokazuju snagu genetike, ali ne znače da se starenje kod većine ljudi može objasniti jednim genom ili jednom porodičnom osobinom.
Način života i dalje ima važnu ulogu. Ishrana, kretanje, san, izloženost duhanskom dimu, konzumiranje alkohola, stres i dostupnost zdravstvene zaštite mogu uticati na rizik od različitih bolesti. Zbog toga je korisnije razmišljati o skupu navika koje se održavaju godinama nego tražiti jednu metodu koja navodno produžava život.
U javnosti se često pojavljuju slikovite tvrdnje prema kojima određena količina neke namirnice skraćuje život za tačno određen broj sekundi ili minuta. Jedno spomenuto istraživanje pokušalo je na takav način prikazati uticaj kobasica i gaziranih napitaka. Dr. Stanišić upozorila je da takvi proračuni mogu biti zanimljivi za popularizaciju nauke, ali da imaju metodološka ograničenja.
Čovjekovo zdravlje nije zbir pojedinačnih zalogaja koje je moguće jednostavno pretvoriti u izgubljene ili dobijene minute života. U obzir se moraju uzeti količina, učestalost, cjelokupan obrazac ishrane, fizička aktivnost, postojeće bolesti i genetske osobine. Zbog toga poruka ne bi trebala biti da jedna namirnica sama odlučuje o budućnosti, već da dugoročne navike nose veći značaj.
Kratkotrajni termalni stres i povremeni post
Kao prvu od dvije navike koje mogu imati povoljan efekat dr. Stanišić navela je kontrolisani termalni stres. To može podrazumijevati boravak u sauni ili kratkotrajno izlaganje hladnoći. Prema njenom objašnjenju, promjena temperature predstavlja mali izazov za organizam i može pokrenuti određene zaštitne mehanizme, uključujući aktiviranje proteina povezanih s odgovorom ćelija na stres.
Važno je napraviti jasnu razliku između pažljivo doziranog podražaja i opasnog izlaganja ekstremnim temperaturama. Duži boravak u velikoj vrućini može dovesti do dehidracije, pada pritiska ili gubitka svijesti, dok naglo uranjanje u ledenu vodu može izazvati snažnu reakciju srca i krvnih sudova. Potencijalna korist zato nije razlog da se sauna ili hladna kupka primjenjuju bez procjene vlastitog zdravstvenog stanja.
Druga navika koju je izdvojila jeste povremeni post, odnosno pravljenje dužih razmaka između obroka. Profesorica je spomenula intermitentni post i period od najmanje 12 sati bez hrane. Takav raspored nekim ljudima može pomoći da smanje kasno večernje jedenje i ukupni kalorijski unos, ali njegov efekat zavisi od hrane koja se konzumira tokom ostatka dana.
Post ne može nadoknaditi neuravnoteženu ishranu. Ako se u vremenu predviđenom za obroke unose velike količine izrazito prerađene hrane, šećera ili zasićenih masti, samo produžavanje pauze između obroka neće automatski stvoriti zdrav način života. Jednako tako, duži periodi bez hrane nisu odgovarajući za svaku osobu.
VAŽAN OPREZ
Osobe s dijabetesom, srčanim i krvnožilnim bolestima, poremećajima ishrane ili izrazito niskim pritiskom, kao i trudnice, dojilje, djeca i osobe koje koriste određene lijekove, ne bi trebale samostalno uvoditi post, hladne kupke ili intenzivno korištenje saune. Prije promjene režima potrebno je razgovarati s ljekarom.
Umjerenost je važnija od straha prema pojedinim namirnicama
Kada je riječ o hrani, dr. Stanišić izdvojila je povrće, voće, maslinovo ulje, masnu ribu i orašaste plodove. Takve namirnice mogu obezbijediti vlakna, nezasićene masnoće, vitamine, minerale i različite biljne spojeve. Kurkuma i šafran također su spomenuti kao začini koji sadrže antioksidativne komponente.
Ipak, prisustvo korisne materije ne znači da neku namirnicu treba konzumirati bez ograničenja. Orašasti plodovi su hranjivi, ali imaju visoku energetsku vrijednost, dok pojedini biljni spojevi mogu imati drugačije djelovanje zavisno od količine i izvora. Profesorica je kao primjer navela tanine, naglašavajući da se djelovanje supstance ne može procjenjivati bez uzimanja doze u obzir.
Posebnu pažnju posvetila je manjem unosu kalorija i umjerenim porcijama. Međutim, cilj ne bi trebalo biti izgladnjivanje niti težnja da svaka osoba bude izrazito mršava. Zdravstvene potrebe razlikuju se prema dobi, građi, aktivnosti i postojećim bolestima, pa količina hrane koja odgovara jednoj osobi ne mora biti primjerena drugoj.
ŠIRA SLIKA
Dugovječnost se ne gradi jednom namirnicom, jednim suplementom ili povremenim odlaskom u saunu. Mnogo je važniji dugoročno održiv obrazac koji uključuje raznovrsnu ishranu, redovno kretanje, dovoljno sna, izbjegavanje pušenja, kontrolu hroničnog stresa i pravovremene zdravstvene preglede.
Poruka profesorice Stanišić prvenstveno se odnosi na ravnotežu. Kratkotrajni i kontrolisani izazovi mogu se razlikovati od neprekidnog psihološkog ili fizičkog opterećenja. Dok se određene prakse istražuju zbog mogućih korisnih efekata, hronični stres je povezan s nizom nepovoljnih posljedica i ne može se izjednačiti sa saunom, vježbanjem ili pažljivo planiranim razmakom između obroka.
Zato dvije izdvojene navike ne treba razumjeti kao obećanje da će nekome sigurno produžiti život. One mogu biti samo dio šireg načina života, pod uslovom da su sigurne za konkretnu osobu. Umjerenost, kontinuitet i prilagođavanje navika vlastitom zdravlju ostaju važniji od naglih promjena i ekstremnih režima.
