Danas pišemo o nečemu što bi moglo zabrinuti mnoge – Bosna i Hercegovina se nalazi na globalnoj mapi koja označava područja visoke opasnosti od epidemija, a cijeli svijet bi trebao obratiti pažnju na to. Saznajte…
Ovaj članak donosi važne informacije o tome kako prirodni faktori i ljudske aktivnosti mogu povećati rizik od zaraznih bolesti i kako naša zemlja, zajedno s nekoliko drugih regija, mora biti pripremljena na potencijalne prijetnje.
Savremena istraživanja koja su provedena u cilju analiziranja rizika od epidemija širom svijeta donose vrlo uznemirujuće rezultate.
Na temelju globalnog modeliranja, gotovo 9,3 posto površine svijeta je označeno kao izrazito osjetljivo na izbijanje epidemija. BiH se nalazi među zemljama koje su u toj grupi, uz nekoliko drugih europskih zemalja i velike svjetske sile poput Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Ova globalna mapa rizika potiče nas na razmišljanje o tome koliko smo zaista spremni za izbijanje zaraznih bolesti.
- Iako se rizici od epidemija ne raspoređuju ravnomjerno, Latinska Amerika, Afrika, ali i Balkan, imaju visoke koncentracije područja s velikim rizikom. Istraživanje koje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu “Science Advances” pokazuje da zemlje poput Bosne i Hercegovine predstavljaju potencijalnu žarišta budućih zdravstvenih kriza. Poseban naglasak stavljen je na to koliko je važno imati snažan zdravstveni sustav koji može pravovremeno reagirati na epidemije, no to je nešto s čim se mnoge zemlje suočavaju kao velikim izazovom.
Na osnovu ove studije, 6,3 posto kopnene površine Zemlje spada u kategoriju visokog rizika, dok dodatna 3 posto predstavlja izrazito opasna područja. Zanimljivo je da oko 20 posto svjetske populacije živi u područjima srednjeg rizika, dok svega 3 posto ljudi živi u zonama s visokom ili vrlo visokom opasnošću.
Zarazne bolesti koje su predmet ovog istraživanja većinom spadaju u zoonoze, odnosno bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Ovaj trend raste, jer kako se ljudska naselja šire na područja koja su bila prirodna staništa divljih životinja, povećava se i mogućnost prenosa novih bolesti. Posebno je zabrinjavajuće što se veliki broj tih bolesti prenosi putem insekata, koji su sada prisutni u područjima gdje ranije nisu bili. Takvi prijenosi već su uzrokovali ozbiljne epidemije u prošlosti, a stručnjaci se boje da bi takvi procesi mogli dovesti do novih prijetnji u budućnosti.
Jedan od ključnih faktora koji dodatno pogoršava situaciju jest klimatske promjene. Porast temperature, promjene u obrascima padavina i duže suše stvorili su uvjete u kojima bolesti i njihovi prenosioci mogu opstati. Komarci, krpelji i drugi insekti, koji prenose bolesti, sada mogu opstati u regijama koje su prije bile otporne na takve infekcije. Klimatske promjene ne utječu samo na uvjete za životinje, već i na širenje bolesti među ljudskim populacijama, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
- Uz to, ljudska aktivnost koja uključuje intenzivno krčenje šuma i širenje industrije dovodi do toga da ljudi dolaze u direktan kontakt sa divljim životinjama, koje često mogu biti nosioci nepoznatih virusa. Također, život u gusto naseljenim urbanim područjima i industrijske farme stvaraju savršene uvjete za brzo širenje zaraza među ljudima. Ovi faktori usko su povezani s gubitkom biodiverziteta, koji još dodatno povećava rizik od izbijanja epidemija.
Što se tiče zdravstvenih kapaciteta, različite zemlje imaju vrlo različite sposobnosti da odgovore na prijetnje epidemijama. Nažalost, Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje s nižim prihodima, suočava se s velikim izazovima u vezi s opremljenošću svojih zdravstvenih sistema. Zdravstvena infrastruktura u takvim zemljama obično nije u mogućnosti da se nosi s velikim epidemijama, što ih čini posebno ranjivima. Zemlje s boljim resursima, iako imaju manji početni rizik, obično mogu brže reagirati na izbijanje bolesti.
- Globalno gledano, epidemije ne poznaju granice. Moderna povezanost svijeta omogućava da bolest vrlo brzo prijeđe iz jedne regije u drugu, a putovanja i trgovina dodatno ubrzavaju širenje. Čak i zemlje koje nisu označene kao visoko rizične mogu osjetiti ozbiljne posljedice izbijanja bolesti u drugim dijelovima svijeta. Zbog toga je od ključne važnosti da sve zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu, razvijaju strategije za rano upozoravanje i pripremu za moguću krizu.
Znanstvena istraživanja koja su korištena u ovom modeliranju oslanjaju se na napredne tehnologije, poput satelitskih snimki, klimatskih podataka i analiza korištenja zemljišta, kako bi identificirala područja u kojima bi mogla izbići nova epidemija. Također, Svjetska zdravstvena organizacija razvija strategije za predviđanje budućih prijetnji, uključujući koncept “Bolesti X”, koji označava nepoznatu, ali potencijalno opasnu bolest koja bi mogla uzrokovati globalnu pandemiju.
- Za Bosnu i Hercegovinu, ali i za ostatak svijeta, najvažniji zadatak je pripremiti se na ono što bi moglo doći. To uključuje unapređenje zdravstvene infrastrukture, ulaganje u istraživanje i razvoj novih vakcina, te globalnu suradnju u borbi protiv prijetnji koje dolaze iz prirode. Ako se želimo zaštititi, moramo biti spremni da reagiramo na vrijeme i da prepoznamo opasnosti koje dolaze.
