U današnjem članku vam pišemo na temu koliko često bi starije osobe trebalo da se tuširaju. Saznajte…

Iako mnogi od nas smatraju tuširanje svakodnevnim ritualom, stručnjaci ističu da za osobe starije od 65 godina prečesto tuširanje može doneti više štete nego koristi.

Kako godine prolaze, koža postaje tanja i gubi svoju prirodnu zaštitu. To znači da je svakodnevno tuširanje, naročito u toploj vodi, može isušiti kožu i izazvati iritacije.

Zbog toga dermatolozi i gerijatri preporučuju da starije osobe razmotre ređe tuširanje, što ne znači zanemarivanje higijene, već prilagođavanje novim potrebama tela. U stvari, stručnjaci savetuju da starije osobe smanje učestalost tuširanja na dva do tri puta nedeljno, čime će sačuvati zdravlje svoje kože i istovremeno održati dobru higijenu.

  • Zdravlje kože nije jedini razlog zbog kojeg bi stariji ljudi trebali smanjiti učestalost tuširanja. Topla voda može izazvati pad krvnog pritiska, što kod starijih osoba može dovesti do vrtoglavice i nesvestice. U kombinaciji sa klizavim pločicama u kupatilu, ovakvi padovi mogu biti ozbiljni, uzrokujući prelome i druge povrede. Tuširanje u pretoploj vodi takođe može proširiti krvne sudove, što dodatno može ugroziti ravnotežu tela.

S obzirom na ove faktore, preporučuje se smanjenje tuširanja na dva ili tri puta nedeljno, čime se izbegava pretjerana iritacija kože, ali i smanjuje rizik od pada i nesreća. Za starije osobe sa osjetljivijom kožom, dva tuširanja nedeljno mogu biti sasvim dovoljna. Ovo je suprotnost svakodnevnim praksama koje su uobičajene među mlađim osobama.

  • Mnogi stariji ljudi se boje da ređe tuširanje može uzrokovati neprijatan miris. Međutim, ovo nije opravdano. Znojne žlezde sa godinama počinju raditi sporije, pa neprijatan miris nije nužno rezultat ređeg tuširanja, već može biti uzrokovan lošom odećom ili posteljinom. Takođe, znojenje se može regulisati redovnim pranjem pazuha i stopala, dok ostatak tela može biti opran tokom ređih tuširanja. Dakle, uz dobru higijenu ključnih delova tela, miris neće biti problem.

Takođe, mnogi stariji ljudi prave greške tokom tuširanja koje dodatno štete njihovoj koži. Previše topla voda može uzrokovati suvoću kože, a agresivni sapuni, naročito antibakterijski, mogu je dodatno iritirati. Preporuka stručnjaka je da se koristi blagi gel ili sindet preparati, koji su mnogo blaži prema koži, i da se smanji vreme provedeno u vlažnom okruženju. Tuširanje ne bi smelo trajati duže od deset minuta, kako bi se smanjio rizik od vrtoglavice ili nesvestice.

Isto tako, sigurnost u kupatilu treba biti prioritet. Da bi se izbegli padovi, starijim osobama se preporučuje postavljanje neklizajućih prostirki i rukohvata u tuš kabini. Dobro osvetljenje i držanje peškira ili odeće nadohvat ruke takođe su važni faktori za sigurnost. Za one koji imaju problema sa kretanjem, u kupatilu se može postaviti stolica ili sedište za tuširanje, što omogućava sigurno i udobno tuširanje bez straha od pada.

  • Ako je osoba navikla na svakodnevno tuširanje, prelazak na ređe tuširanje može biti postepen. Početak sa jednim danom pauze između tuširanja može biti prvi korak, a potom pratiti reakciju kože na ovu promenu. Ako se pojave iritacije ili svrabež, možda će biti potrebno prilagoditi rutinu, ili dodati više hidratacije. Takođe, konsultacija sa lekarom o optimalnoj higijeni može biti od pomoći, naročito ako postoje specifični problemi sa kožom, infekcijama ili inkontinencijom.

Novi pristup higijeni, koji uključuje ređe tuširanje, ima za cilj očuvanje zdravlja kože, sprečavanje padova i smanjenje rizika od iritacija. Stariji ljudi mogu zadržati osećaj svežine i udobnosti, uz prilagođenu rutinu koja je bezbedna i pogodna za njihove specifične potrebe.

Preporučujemo