U danasnjem članku donosimo službeno potvrđene datume prelaska na ljetno i standardno, odnosno takozvano zimsko računanje vremena, sve do 2031. godine. Evropska komisija objavila je novi petogodišnji raspored, čime je potvrđeno da se, prema sadašnjim pravilima, praksa pomjeranja kazaljki dva puta godišnje nastavlja.
Kazaljke ćemo i dalje pomicati u martu i oktobru, ali objavljeni datumi nisu garancija da se propisi u međuvremenu neće promijeniti.
Raspored je objavljen 18. marta 2026. godine u Službenom listu Evropske unije. Dokument obuhvata period od 2027. do kraja 2031. godine i precizira kada počinje, a kada završava ljetno računanje vremena. Sve promjene predviđene su za nedjelju, u 1 sat poslije ponoći prema koordiniranom svjetskom vremenu, poznatom kao UTC.
Za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i većeg dijela srednje Evrope to znači da se sat u proljeće pomjera unaprijed, dok se tokom jeseni vraća jedan čas unazad. Tačan lokalni trenutak zavisi od vremenske zone, ali se u zemljama koje koriste srednjoevropsko vrijeme promjena u praksi obavlja tokom noći, kada je najmanje saobraćaja i poslovnih aktivnosti.
Svi datumi promjene vremena od 2027. do 2031. godine
Evropska komisija objavila je raspored na osnovu člana 4. Direktive 2000/84/EZ. Prema tom dokumentu, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava posljednje nedjelje u oktobru. Kompletan službeni dokument dostupan je na portalu EUR-Lex.
Službeni raspored Evropske komisije
| Godina | Početak ljetnog vremena | Povratak na standardno vrijeme |
|---|---|---|
| 2027. | nedjelja, 28. mart | nedjelja, 31. oktobar |
| 2028. | nedjelja, 26. mart | nedjelja, 29. oktobar |
| 2029. | nedjelja, 25. mart | nedjelja, 28. oktobar |
| 2030. | nedjelja, 31. mart | nedjelja, 27. oktobar |
| 2031. | nedjelja, 30. mart | nedjelja, 26. oktobar |
U Srbiji i drugim državama regiona koje koriste srednjoevropsku vremensku zonu, proljetna promjena podrazumijeva pomjeranje sata sa 2 na 3 časa. Tokom jesenje promjene kazaljke se u 3 časa vraćaju na 2, pa ta noć praktično traje jedan sat duže.
Prije početka novog petogodišnjeg rasporeda slijedi još povratak na standardno vrijeme u 2026. godini. On će biti obavljen u noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra 2026. godine. U 3 sata kazaljke će se vratiti na 2. Naredni prelazak na ljetno vrijeme uslijediće 28. marta 2027, kada će se sat pomjeriti unaprijed.
Šta raspored znači za Srbiju i zemlje regiona?
Srbija nije članica Evropske unije, zbog čega dokument Evropske komisije sam po sebi ne predstavlja domaći propis. Ipak, termini promjene vremena tradicionalno se usklađuju sa državama EU. Takva koordinacija važna je za međunarodni željeznički i avionski saobraćaj, telekomunikacije, finansijska tržišta, energetske sisteme i poslovanje kompanija koje rade u više država.
U zimskom periodu Srbija koristi srednjoevropsko vrijeme, CET, koje je jedan sat ispred UTC-a. Tokom ljetnog perioda prelazi na CEST, odnosno vrijeme koje je dva sata ispred UTC-a. Isti sistem primjenjuje i većina susjednih država.
Kako zapamtiti pravilo?
- U martu: sat se pomjera unaprijed sa 2 na 3, pa je noć jedan sat kraća.
- U oktobru: sat se vraća sa 3 na 2, pa je noć jedan sat duža.
- Termin: promjena se obavlja posljednje nedjelje u martu i posljednje nedjelje u oktobru.
Mobilni telefoni, računari, pametni satovi i većina novijih uređaja obično automatski podešavaju vrijeme, pod uslovom da su uključene opcije za automatsko određivanje datuma, vremena i vremenske zone. Zidne i ručne satove, starije kućne uređaje i pojedine automobilske sisteme i dalje je potrebno podesiti ručno.
Putnici bi posebno trebalo da provjere raspored polazaka tokom noći promjene vremena. Vrijeme navedeno na avionskoj, autobuskoj ili željezničkoj karti uvijek se odnosi na lokalno vrijeme mjesta polaska ili dolaska, što može biti važno kod međunarodnih linija i presjedanja.
Zašto pomjeranje sata još nije ukinuto?
Evropska komisija je u septembru 2018. predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata. Evropski parlament je 2019. podržao prijedlog prema kojem je ta praksa trebalo da prestane, ali postupak nije završen jer države članice u Savjetu EU nisu usaglasile zajednički stav.
Jedna od glavnih prepreka jeste izbor trajnog vremena. Svaka država morala bi odlučiti želi li stalno zadržati ljetno ili standardno vrijeme. Bez koordinacije bi susjedne zemlje koje se danas nalaze u istoj vremenskoj zoni mogle izabrati različita rješenja, stvarajući dodatne komplikacije u saobraćaju, trgovini i svakodnevnom prekograničnom kretanju.
Savjet Evropske unije navodi da konačna odluka još nije donesena i da nije utvrđen rok u kojem bi mogla biti usvojena. Zbog toga sadašnji sistem ostaje na snazi. Više informacija o toku prijedloga dostupno je na službenoj stranici Savjeta EU.
Objavljeni datumi do 2031. godine zato ne znače da je Evropska unija definitivno odustala od ukidanja pomjeranja sata. Komisija je raspored objavila zato što to zahtijevaju postojeća pravila i kako bi države, prevoznici, kompanije i građani mogli planirati obaveze nekoliko godina unaprijed.
Ako u međuvremenu bude usvojena nova direktiva, raspored se može izmijeniti i prije 2031. godine. Do tada ostaje važeće poznato pravilo: posljednje nedjelje u martu kazaljke idu jedan sat unaprijed, a posljednje nedjelje u oktobru vraćaju se jedan sat unazad.
