Da li se trava kosi ujutru ili uveče? Većina ljudi greše, a zbog toga možete uništiti travnjak

U danasnjem članku donosimo praktične smjernice o tome kada je najbolje kositi travu, zbog čega jutarnja rosa može otežati ovaj posao i kako pogrešna visina košenja utiče na zdravlje travnjaka.

Vrijeme košenja može znatno uticati na izgled i otpornost travnjaka. Trava se ne bi trebala kositi rano ujutro dok je prekrivena rosom, ali ni kasno navečer, kada nema dovoljno vremena da se oporavi prije hladnijeg i vlažnijeg dijela dana. Najpovoljniji uslovi nastaju kada su vlati potpuno suhe, temperatura umjerena, a sunce nije pretjerano jako. Za uredan i zdrav travnjak važni su i odgovarajuća visina košenja, oštri noževi kosilice te pravilno zalijevanje.

Košenje trave često se doživljava kao jednostavan posao za koji nije potrebna posebna priprema. Dovoljno je, naizgled, uključiti kosilicu, proći preko dvorišta i skratiti izrasle vlati. Ipak, termin u kojem se to radi, stanje tla i trave, temperatura zraka i način rukovanja kosilicom mogu odrediti hoće li travnjak ostati gust i zelen ili će postepeno postati žut, rijedak i ispunjen suhim površinama.

Jedna od najčešćih grešaka jeste biranje ranog jutra, dok se na travi još nalazi rosa. Taj dio dana djeluje praktično zato što nema velikih vrućina, ali vlažne vlati nisu pogodne za ravnomjerno košenje. Kosilica ih tada može trgati umjesto pravilno rezati, a oštećenim dijelovima potrebno je više vremena da se oporave.

Mokra trava se, osim toga, lijepi za kosilicu i skuplja u grudvice. Zbog toga na površini mogu ostati neravni tragovi, dok otvoreni i oštećeni krajevi vlati postaju pogodniji za pojavu gljivica i bolesti. Vlažna zemlja istovremeno povećava opasnost od proklizavanja, naročito kada dvorište nije ravno, a korištenje električne kosilice na mokroj površini nosi dodatni rizik.

Zašto ni kasna večer nije dobar izbor

Izbjegavanje jutarnje vlage ne znači da bi košenje trebalo ostaviti za sam kraj dana. Mnogi zbog poslovnih i drugih obaveza kosilicu uključuju neposredno pred zalazak sunca, vjerujući da su tako izbjegli najveću vrućinu. Problem je u tome što svježe pokošena trava tada nema dovoljno vremena da se osuši i oporavi prije dolaska noći.

Svako skraćivanje vlati predstavlja određeni stres za biljku. Nakon košenja potrebno je nekoliko sati da se mjesta reza prosuše. Ukoliko ubrzo nastupi hladna i vlažna noć, stvaraju se povoljniji uslovi za razvoj bolesti i gljivica. Zbog toga je važno pronaći period u kojem je trava već suha, ali joj nakon košenja preostaje dovoljno vremena za oporavak.

Kasno prijepodne uglavnom pruža takve uslove. Rosa je do tada nestala, a sunce još nije dostiglo najveću jačinu. Tokom toplijih dana odgovarajući termin može biti i kasnije poslijepodne, između 16 i 18 sati, kada vrućina počne slabiti. Ako temperatura prelazi 30 stepeni, košenje u najtoplijem dijelu dana trebalo bi odgoditi kako se trava ne bi izlagala dodatnom opterećenju.

Pažnju treba obratiti i na stanje zemljišta nakon obilne kiše. Nije dovoljno da samo vrhovi vlati izgledaju suho ako je tlo i dalje natopljeno. Košenje na takvoj površini može dovesti do gaženja, stvaranja tragova i oštećenja korijena, pa je bolje sačekati da se zemlja dovoljno prosuši.

Visina trave i stanje noževa mijenjaju rezultat

Pravilan termin neće mnogo pomoći ako se trava svaki put skraćuje gotovo do zemlje. Nisko košenje nekima djeluje kao način da produže razmak do sljedećeg uređivanja dvorišta, ali tako se travnjak može ozbiljno oslabiti. Kada su vlati prekratke, sunčevi zraci lakše dopiru do zemljišta, koje brže gubi vlagu, dok korijen ostaje izložen nepovoljnim uslovima.

Posljedice mogu biti žutilo, prorijeđene površine i veća osjetljivost na korov. Tokom jednog košenja ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine ukupne visine trave. Nešto više vlati pomažu zemljištu da zadrži vlagu i čine travnjak otpornijim na ljetne temperature.

Visina košenja povezana je i s pojavom neželjenih biljaka. Gust travnjak ograničava prostor i količinu svjetlosti dostupnu korovu. Kada se trava previše skrati ili ošteti košenjem u nepovoljnim uslovima, nastaju prazne površine na kojima se mogu pojaviti maslačak, djetelina i druge korovske biljke.

Jednako je važno provjeravati noževe kosilice. Oštar nož pravi uredan rez, dok tup nož trga vlati i ostavlja oštećene vrhove. Takva trava nakon nekoliko dana može dobiti smeđkast i suh izgled, zbog čega se problem ponekad pogrešno pripisuje nedovoljnom zalijevanju ili vremenskim prilikama. Redovno oštrenje noževa zato predstavlja važan dio održavanja kosilice i travnjaka.

Zalijevanje treba prilagoditi stanju zemljišta

Travnjak nije potrebno zalijevati odmah poslije svakog košenja. Ako se u zemljištu već nalazi dovoljno vlage, dodatna voda može stvoriti uslove za truljenje i razvoj bolesti. Umjesto čestog površinskog polijevanja, korisnije je travu zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi voda dospjela u dublje slojeve tla i podstakla razvoj snažnijeg korijena.

Ulaganje u kvalitetno sjeme, đubrivo ili skuplju kosilicu neće dati puni rezultat ako se zanemare osnovni uslovi košenja. Za očuvan travnjak potrebno je uskladiti nekoliko elemenata: sačekati da se rosa osuši, izbjegavati kasnu večer i najveću vrućinu, ne skraćivati travu pretjerano te redovno kontrolisati oštrinu noževa.

Najpovoljniji trenutak je onaj u kojem su trava i zemljište dovoljno suhi, temperatura nije ekstremna, a do večeri ostaje nekoliko sati. Takav raspored, uz umjereno skraćivanje i zalijevanje prilagođeno stvarnoj vlažnosti tla, pomaže travnjaku da zadrži gustinu, zelenu boju i uredan izgled tokom sezone.