Šta dijete nasljeđuje od vaše svekrve,genetičari tvrde da se ova osobina prenosi sa bake na unuke

U danasnjem članku objašnjavamo koje osobine dijete može naslijediti od bake po ocu i zbog čega porodična sličnost ponekad djeluje kao da je preskočila čitavu generaciju.

Dijete od oca dobija genetski materijal koji u sebi sadrži i osobine njegovih roditelja, pa pojedine crte bake po ocu mogu ponovo postati vidljive kod unuka. Posebno je zanimljiv X hromozom koji otac prenosi svim kćerkama, a prethodno ga je dobio od svoje majke. Ipak, izgled, temperament, talenti i zdravstvene predispozicije ne zavise od samo jednog gena. Konačne osobine nastaju djelovanjem brojnih gena, okruženja, odgoja, zdravlja i životnih iskustava.

Nakon rođenja djeteta među prvim porodičnim pitanjima obično je ono na koga liči. Neko odmah prepozna majčine crte, drugi primijete očeve oči, dok bake i djedovi u osmijehu, nosu ili izrazu lica pronalaze detalje koji ih podsjećaju na njihove fotografije iz mladosti.

Iza tih poređenja nalazi se složen proces nasljeđivanja. Dijete približno polovinu genetskog materijala dobija od majke, a drugu polovinu od oca. Međutim, očevi geni predstavljaju kombinaciju materijala koji je on ranije dobio od svojih roditelja, pa se među njima nalaze i genetske varijante njegove majke.

Zbog takvog miješanja dijete može pokazati crtu koja kod oca nije naročito uočljiva, ali je izrazita kod njegove majke. To ne znači da je gen „preskočio“ oca u doslovnom smislu. Otac ga je mogao nositi kao dio svoje genetske kombinacije, a kod djeteta se zatim pojavio u spoju koji je osobinu učinio vidljivijom.

X hromozom povezuje baku po ocu i njene unuke

Posebnu pažnju privlači način prenošenja X hromozoma. Muškarac obično ima jedan X i jedan Y hromozom. X je dobio od svoje majke, dok mu je otac prenio Y. Kada taj muškarac dobije kćerku, upravo će joj on prenijeti svoj jedini X hromozom.

To znači da je jedan X hromozom djevojčice preko njenog oca stigao od bake po očevoj strani. Kod sina je put drugačiji jer mu otac prenosi Y hromozom, dok X dobija od majke. Zbog toga se ova konkretna veza između očevog X hromozoma i bake po ocu odnosi na kćerke, a ne na sinove.

Ipak, ovaj podatak ne dokazuje da će svaka djevojčica od bake naslijediti određeni karakter, inteligenciju, talenat ili izgled. X hromozom nosi veliki broj gena, ali većina fizičkih i psiholoških karakteristika nastaje djelovanjem gena raspoređenih na različitim hromozomima.

Djevojčica može imati bakin oblik očiju, liniju obrva ili neku nasljednu osobinu povezanu s X hromozomom, ali takav ishod nije unaprijed zagarantovan. Otac kćerki prenosi svoj X, ali ona istovremeno dobija i veliki broj drugih gena od oba roditelja.

Izgled može podsjećati na baku, ali ne zavisi od jednog gena

Fizičke karakteristike najlakše privlače pažnju porodice. Dijete može imati oblik bakinog nosa ili brade, rupice na obrazima, kovrdžavu kosu ili sličan način osmjehivanja. Nekada takva povezanost postane vidljiva tek kada porodica pronađe staru fotografiju bake iz djetinjstva.

Ni boja očiju i kose ne određuje se jednim jednostavnim genom. U njihovom nastanku učestvuje više genetskih varijanti, pa rezultat može iznenaditi i roditelje. Osobina koja kod majke ili oca nije naglašena može se jasnije pojaviti kod djeteta ako je ono dobilo odgovarajuću kombinaciju s obje strane porodice.

Sličan obrazac odnosi se i na visinu. Visoka baka može učestvovati u genetskoj osnovi koju dijete nosi, ali samo na osnovu njene visine nije moguće precizno predvidjeti rast unuka. Na konačnu visinu utiču brojni geni, ali i prehrana, zdravlje te životni uslovi tokom odrastanja.

Braća i sestre najbolje pokazuju koliko kombinacije mogu biti različite. Iako imaju iste roditelje, jedno dijete može više podsjećati na majčinu porodicu, a drugo na očevu. Mogu se razlikovati po visini, građi, obliku lica, boji očiju, kosi i mnogim drugim osobinama.

Karakter, talenti i zdravlje nastaju kroz više uticaja

Porodice često kažu da je dijete od bake naslijedilo tvrdoglavost, nježnost, hrabrost ili smisao za humor. Temperament zaista može imati genetsku komponentu, ali ne postoji samo jedan gen odgovoran za svaku od ovih osobina. Njihov razvoj zavisi i od okruženja, odgoja i iskustava koja dijete stiče.

Pokreti ruku, način govora, držanje tijela ili određene reakcije mogu biti naučeni posmatranjem. Ako dijete često boravi s bakom, može nesvjesno preuzeti njene izraze, gestikulaciju i navike. Porodica tada sličnost može pripisati isključivo nasljeđu, iako je dio ponašanja razvijen kroz zajednički život.

I talenti se stvaraju kroz složen spoj predispozicije i rada. Muzički sluh, osjećaj za ritam, jezičke sposobnosti ili sklonost crtanju mogu imati genetsku osnovu. Međutim, bez vježbanja, podrške i mogućnosti za učenje takva sklonost možda nikada neće postati potpuno razvijena sposobnost.

Ako je baka lijepo pjevala, a unuka pokazuje sličan dar, genetika može činiti dio objašnjenja. Istovremeno su važni interesovanje djeteta, vrijeme uloženo u vježbanje i prilike koje mu porodica pruža. Sličan talenat zato nije dovoljan dokaz jednostavnog i direktnog nasljeđivanja.

Od prethodnih generacija mogu se prenijeti i određene zdravstvene predispozicije. One ipak nisu isto što i sigurna bolest. Mnoge zdravstvene tegobe razvijaju se pod zajedničkim uticajem većeg broja gena, životnih navika i okruženja, pa porodična historija može biti korisna informacija, ali ne i unaprijed određena prognoza.

Dijete u sebi nosi genetske tragove više generacija, ali nije kopija bake, djeda niti roditelja. Pojedine crte bake po ocu mogu se prepoznati u njegovom izgledu, sklonostima ili temperamentu, dok će druge ostati nevidljive. Sve te osobine, zajedno s odgojem i vlastitim iskustvima, stvaraju novu kombinaciju koja pripada samo tom djetetu.