U danasnjem članku donosimo pregled aktuelnih dugoročnih prognoza za zimu 2026/2027. Dok se društvenim mrežama i portalima šire dramatične tvrdnje o „najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina“, vodeći evropski sezonski modeli trenutno ne pokazuju takav scenario. Ono što pokazuju jeste zanimljiva kombinacija snažnog El Niña, vjerovatno blaže evropske zime u prosjeku i mogućnosti da se unutar nje ipak pojave kratkotrajni, ali vrlo jaki hladni prodori.
Kako se približavaju novembar i decembar, gotovo svake godine pojavljuju se senzacionalne dugoročne prognoze koje obećavaju „zimu vijeka“, rekordne minuse ili snijeg kakav nije viđen decenijama.
Problem je što takvi naslovi često miješaju dvije potpuno različite stvari: sezonski prosjek i pojedinačne vremenske epizode.
Zima može biti toplija od prosjeka, a da tokom nje ipak dođe do nekoliko dana ekstremne hladnoće. Isto tako, hladnija sezona ne znači da će svaki dan biti ispod nule.
Šta trenutno pokazuju modeli?
Copernicusovi sezonski izgledi trenutno favorizuju temperature iznad prosjeka tokom zime na gotovo cijelom evropskom kopnu, uz povećanu vjerovatnoću vlažnije sezone u mnogim dijelovima kontinenta.
Za sada nema potvrde da stiže „najhladnija zima u 65 godina“
Najnoviji Copernicus Climate Change Service sezonski pregled navodi da rani signali za evropsku zimu favorizuju blage uslove, odnosno temperature iznad višegodišnjeg prosjeka na gotovo svim kopnenim područjima Evrope.
Istovremeno se za veliki dio kontinenta očekuje i više padavina od prosjeka, posebno van krajnjeg juga i sjevera.
To je prilično drugačija slika od tvrdnje da Evropu čeka istorijski hladna sezona.
Nezavisne analize podataka iz više sezonskih modela takođe trenutno pokazuju pozitivna temperaturna odstupanja za evropski prosjek tokom decembra 2026, januara i februara 2027.
Drugim riječima, ako se sadašnji trendovi održe, cijela zima bi u prosjeku mogla biti blaža od klimatološkog prosjeka.
Ali to ne znači da neće biti snažnih udara hladnoće
Ovo je najvažniji dio koji se često izgubi u naslovima.
Sezonski modeli ne prognoziraju precizno kakvo će vrijeme biti određenog dana u januaru ili februaru. Oni daju vjerovatnoće i prosječne anomalije za period od nekoliko mjeseci.
Zato čak i tokom blage zime može doći do prodora arktičkog zraka, obilnog snijega ili nekoliko dana veoma niskih temperatura.
Aktuelne analize za zimu 2026/2027 upravo naglašavaju tu mogućnost: dominantni sezonski signal za Evropu trenutno je blag i vlažan, ali pojedinačni hladni prodori i dalje su potpuno mogući.
Blaža zima ne znači zima bez minusa
Ako je sezonski prosjek topliji od uobičajenog, i dalje su mogući kratki periodi jakog mraza, snijega i prodora hladnog zraka. Sezonski prosjek govori o nekoliko mjeseci zajedno, ne o svakom pojedinačnom danu.
Snažan El Niño mogao bi imati veliku ulogu
Jedan od najvažnijih globalnih faktora ove zime jeste snažan El Niño.
Svjetska meteorološka organizacija objavila je 8. oktobra 2026. da su u tropskom Pacifiku već uspostavljeni snažni El Niño uslovi i da se očekuje njihovo dodatno jačanje prema kraju godine.
WMO navodi da bi temperature površine mora u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku tokom perioda oktobar–decembar mogle dosegnuti rekordne vrijednosti za ovaj događaj.
El Niño može značajno mijenjati globalne obrasce cirkulacije atmosfere, padavine i raspored toplih i hladnih zona.
Međutim, njegov uticaj na Evropu nije jednostavan niti uvijek isti. Evropska zima zavisi i od stanja Atlantika, položaja mlazne struje, polarne cirkulacije i drugih atmosferskih obrazaca.
Šta je s polarnim vrtlogom?
Mnogo senzacionalnih zimskih prognoza posljednjih godina zasniva se na izrazu „polarni vrtlog“.
Polarni vrtlog je veliko područje hladnog zraka i niskog pritiska u višim slojevima atmosfere iznad polarnih područja.
Kada je snažan i stabilan, hladan zrak uglavnom ostaje koncentrisan prema Arktiku. Kada oslabi ili se poremeti, povećava se mogućnost da hladniji zrak prodre prema srednjim geografskim širinama.
Aktuelne dugoročne analize ukazuju na mogućnost promjenjivije polarne cirkulacije kasnije tokom zime, ali to još uvijek nije prognoza konkretnog hladnog vala za Balkan ili centralnu Evropu.
Takve detalje moguće je pouzdanije procijeniti tek znatno bliže samom događaju.
Kada bi mogao stići prvi ozbiljniji hladni udar?
Trenutno nije moguće pouzdano navesti datum prvog „snažnog udara“ zime za Balkan.
ECMWF-ove sezonske prognoze izrađene su za višemjesečne periode i ne služe određivanju tačnog datuma prvog snijega ili prvog velikog minusa. Sam ECMWF naglašava da sezonski proizvodi predstavljaju vjerovatnoće odstupanja od klimatoloških vrijednosti, a ne klasičnu dnevnu prognozu.
Za konkretne hladne prodore mnogo su korisnije srednjoročne i produžene prognoze koje se prate nekoliko dana do nekoliko sedmica unaprijed.
Zbog toga naslov koji u oktobru navodi tačan datum snažnog zimskog udara treba uzeti s velikom rezervom.
Važan trenutak
Početkom oktobra još nije moguće pouzdano prognozirati tačan datum prvog velikog prodora zime. Takve prognoze postaju znatno korisnije kada se događaj približi na nekoliko dana ili najviše nekoliko sedmica.
Šta bi ovo moglo značiti za Balkan?
Balkan je posebno osjetljiv na promjene položaja atmosferskih sistema.
Relativno mala promjena putanje ciklona ili prodora hladnog zraka može odlučiti hoće li određeno područje dobiti obilnu kišu, snijeg ili samo kratkotrajno zahlađenje.
Zbog složenog reljefa, razlike između nizijskih i planinskih područja mogu biti ogromne.
Čak i ako evropska zima završi toplija od prosjeka, planinska područja i dalje mogu imati više ozbiljnih snježnih epizoda, dok se u kotlinama mogu pojaviti periodi magle, temperaturne inverzije i dugotrajnih niskih temperatura.
Zato se sezonski signal za Evropu ne može jednostavno prevesti kao „na Balkanu neće biti zime“.
Snijega bi u nižim predjelima moglo biti manje nego prosječno
Neke od oktobarskih analiza evropskih sezonskih modela ukazuju na blaži i vlažniji zapadni obrazac, uz manje povoljne uslove za dugotrajan snježni pokrivač u nizinama.
Najbolje šanse za stabilniji snijeg ostaju u višim planinskim predjelima i sjevernijim dijelovima kontinenta.
Ali i tu važi isto pravilo: nekoliko snažnih ciklona može u kratkom periodu donijeti veoma velike količine snijega, čak i tokom sezone koja na kraju bude statistički toplija od prosjeka.
Zašto su dugoročne zimske prognoze toliko nesigurne?
Atmosfera je izrazito složen sistem.
Modeli mogu relativno dobro procijeniti velike klimatske obrasce, poput El Niña, ali mnogo teže mogu nekoliko mjeseci unaprijed predvidjeti tačnu poziciju pojedinačnog ciklona ili hladnog prodora.
ECMWF sezonsku prognozu zato izrađuje kao ansambl od više desetina simulacija, što omogućava procjenu vjerovatnoće različitih scenarija umjesto jedne kategorične prognoze.
Što se ide dalje u budućnost, raste raspon mogućih ishoda.
Zato tvrdnje poput „15. decembra stiže najjači mraz u 65 godina“ nekoliko mjeseci unaprijed nisu u skladu s načinom na koji moderna meteorologija funkcioniše.
Šta za sada možemo reći?
Trenutni evropski sezonski modeli više naginju blažoj nego ekstremno hladnoj zimi. Hladni valovi su i dalje mogući, ali još nema pouzdane osnove za tvrdnju da će zima 2026/2027 biti najhladnija u posljednjih 65 godina.
Najvažnije prognoze tek će dolaziti
Kako se budemo približavali decembru, slika će postajati jasnija.
Sezonski modeli ažuriraju se svakog mjeseca, dok srednjoročne prognoze mogu mnogo detaljnije pokazati razvoj konkretnih vremenskih sistema.
Zato će za procjenu prvog ozbiljnog snijega ili velikog zahlađenja mnogo važniji biti modeli objavljeni neposredno prije samog događaja nego dramatični naslovi koji se pojavljuju mjesecima unaprijed.
Za sada najnoviji dostupni signali ne potvrđuju rekordno hladnu evropsku zimu.
Naprotiv, dominantna slika početkom oktobra 2026. jeste moguća blaža i vlažnija zima na većem dijelu kontinenta, uz otvorenu mogućnost pojedinačnih prodora hladnog zraka koji mogu nakratko donijeti pravi zimski ugođaj.
Drugim riječima, za jak mraz i snijeg svakako treba biti spreman tokom zimskih mjeseci, ali tvrdnju o „najhladnijoj zimi u 65 godina“ trenutno ne podržavaju vodeći evropski sezonski modeli.
“`
