Ovo čudo iz kuhinje liječi ispucale ruke bolje od kreme!

U današnjem članku otkrivamo zašto koža ruku tokom hladnijih mjeseci postaje suha, gruba i sklona pucanju te kako joj možete pomoći jednostavnim svakodnevnim navikama. Posebnu pažnju posvetit ćemo trima poznatim kuhinjskim sastojcima – jogurtu, banani i medu – koji se često koriste u domaćim maskama. 

Objasnit ćemo šta od njih možete očekivati, kada ih je bolje izbjegavati i zašto je redovna hidratacija važnija od povremenih kućnih tretmana.Dolaskom hladnijih dana mnogi primjećuju da im koža ruku postaje drugačija nego tokom ostatka godine. Nadlanice gube mekoću, oko zglobova prstiju pojavljuju se suha područja, a nakon pranja ruku može se javiti neugodan osjećaj zatezanja.

Kod pojedinih osoba problemi su izraženiji. Koža postaje toliko suha da počinje pucati, crvenjeti ili peckati prilikom kontakta s vodom i sredstvima za čišćenje.

Razlog nije uvijek samo hladnoća. Na stanje kože utiče više faktora koji se tokom jeseni i zime često pojavljuju istovremeno.

Hladan vanjski zrak, niska vlažnost u zagrijanim prostorijama, često pranje ruku, agresivni sapuni i deterdženti mogu oslabiti prirodnu zaštitnu barijeru kože.

Zbog toga se mnogi okreću domaćim receptima, nadajući se da će im namirnice koje već imaju u kuhinji pomoći da koža ponovo postane mekša.

Međutim, važno je napraviti razliku između kratkotrajnog osjećaja ugode i stvarnog oporavka oštećene kože. Domaće maske mogu biti dodatak njezi, ali osnovu zaštite predstavljaju odgovarajuće hidratantne kreme i smanjivanje izloženosti nadražujućim sredstvima.

Zašto ruke tokom zime postaju suhe i ispucale?

Koža ima prirodnu zaštitnu barijeru koja pomaže zadržavanju vlage i štiti organizam od vanjskih uticaja.

Kada je ta barijera očuvana, površina kože uglavnom ostaje mekana i elastična. Međutim, ako se prirodne masnoće i vlaga previše gube, pojavljuju se suhoća, hrapavost i osjetljivost.

Tokom zime ovaj problem može biti izraženiji zbog kombinacije hladnog vremena i suhog zraka u zatvorenim prostorijama.

Grijanje često smanjuje relativnu vlažnost zraka, a koža u takvim uslovima može brže gubiti vodu.

Ruke su posebno izložene jer ih tokom dana mnogo puta peremo, koristimo za čišćenje doma, pripremanje hrane i obavljanje drugih poslova.

Svako pranje, naročito ako se koristi veoma topla voda ili jako sredstvo za čišćenje, može ukloniti dio prirodnih masnoća s površine kože.

Ako se nakon pranja ne nanese odgovarajuća krema, osjećaj suhoće može postajati sve izraženiji.

Prvi znakovi najčešće su zatezanje, sitno perutanje i hrapavost. Kasnije se mogu pojaviti crvenilo, peckanje i pukotine.

Kod osoba koje već imaju osjetljivu kožu ili ekcem, hladnoća i učestali kontakt s deterdžentima mogu dodatno pogoršati postojeće tegobe.

Zato je važno reagovati čim se pojave prvi znakovi isušivanja, umjesto čekati da koža postane bolna i ispucala.

Jogurt kao kućna maska: Može li omekšati suhu kožu?

Jedan od sastojaka koji se često spominje u receptima za kućnu njegu ruku jeste obični jogurt.

Zbog svoje kremaste i vlažne teksture, jogurt se jednostavno nanosi na površinu kože. Neki ga koriste kao kratkotrajnu masku kada žele ublažiti osjećaj hrapavosti.

Jogurt sadrži vodu, mliječne sastojke i određenu količinu mliječne kiseline. Međutim, njen sadržaj i djelovanje u običnom prehrambenom jogurtu nisu isti kao kod kozmetičkih proizvoda koji imaju precizno određene koncentracije aktivnih sastojaka.

Zato ne treba očekivati da obični jogurt djeluje kao profesionalni preparat za obnavljanje kože.

Ako je koža neoštećena i dobro podnosi ovaj sastojak, mala količina nezaslađenog jogurta može se nanijeti na čiste ruke kao povremeni tretman.

Nakon nekoliko minuta jogurt treba nježno isprati mlakom vodom, bez grubog trljanja.

Ruke zatim treba posušiti mekanim peškirom i nanijeti hidratantnu kremu.

Upravo je taj posljednji korak važan jer se nakon ispiranja kućne maske koža ponovo izlaže gubitku vlage.

Osobe koje imaju otvorene pukotine, izraženo crvenilo, peckanje ili ekcem trebale bi izbjegavati eksperimentisanje s prehrambenim sastojcima na oštećenoj koži.

Kod takvih promjena mnogo je prikladnije koristiti preparate namijenjene osjetljivoj koži i po potrebi potražiti savjet dermatologa.

Važno je znati da nema dovoljno kvalitetnih dokaza koji bi potvrdili da maska od običnog jogurta liječi ispucale ruke bolje od odgovarajuće hidratantne kreme.

Banana se često koristi za njegu: Šta se od nje može očekivati?

Zrela banana još je jedan popularan sastojak domaćih maski za lice i ruke.

Njena mekana tekstura omogućava jednostavno gnječenje i nanošenje na kožu, zbog čega je mnogi smatraju praktičnim izborom za kratkotrajni kućni tretman.

Za pripremu takve maske obično se koristi manji komad zrele banane koji se viljuškom zgnječi dok se ne dobije ujednačena smjesa.

Smjesa se zatim može nanijeti u tankom sloju na čiste, neoštećene ruke i ostaviti nekoliko minuta.

Nakon toga potrebno ju je isprati mlakom vodom i kožu nježno posušiti.

Ovakav postupak nekima može pružiti privremeni osjećaj mekoće, ali nema dovoljno pouzdanih dokaza da banana nanesena na kožu može značajno obnoviti njenu zaštitnu barijeru.

Također, popularne tvrdnje da maska od banane uklanja bore, dubinski obnavlja kožu ili zamjenjuje kozmetičke preparate nisu odgovarajuće naučno potvrđene.

Zbog toga je važno imati realna očekivanja.

Ako želite isprobati ovakav tretman, posmatrajte ga kao povremenu njegu, a ne kao način liječenja ispucale ili upaljene kože.

Za svakodnevnu zaštitu mnogo više znači redovno korištenje odgovarajuće kreme, posebno nakon pranja ruku.

Med može zadržavati vlagu, ali nije prikladan za svaku kožu

Med se u kućnim receptima za njegu kože koristi zbog svoje guste teksture i sposobnosti vezivanja vode.

Zbog tih osobina često se opisuje kao sastojak koji može pomoći da površina kože privremeno djeluje mekše.

Neki ljudi koriste malu količinu meda kao kratkotrajnu masku za suhe ruke.

Takav postupak podrazumijeva nanošenje tankog sloja na neoštećenu kožu, nakon čega se med ispire mlakom vodom.

Zatim je korisno nanijeti odgovarajuću hidratantnu kremu kako bi koža zadržala vlagu.

Međutim, med nije pogodan za svakoga. Osobe koje imaju alergiju na med ili određene pčelinje proizvode trebaju izbjegavati ovakve tretmane.

Važno je razlikovati obični med iz kuhinje od posebno pripremljenih medicinskih proizvoda na bazi meda koji se u određenim okolnostima koriste u njezi rana.

Kućni med nije sterilan medicinski preparat i ne treba ga koristiti kao zamjenu za odgovarajuće liječenje otvorenih rana, dubokih pukotina ili infekcija.

Ako su ruke crvene, bolne, upaljene ili ispucale do krvi, bolje je izbjegavati ovakve eksperimente.

U tim okolnostima potrebno je usmjeriti pažnju na zaštitu kože i utvrđivanje uzroka tegoba.

Najvažniji korak: Hidratantna krema nakon svakog pranja ruku

Iako domaći recepti privlače pažnju, najkorisnija svakodnevna navika za suhu kožu ruku jeste redovno korištenje hidratantne kreme.

Prilikom izbora proizvoda dobro je obratiti pažnju na sastojke koji pomažu zadržavanju vlage i očuvanju zaštitne barijere kože.

Među često korištenim sastojcima nalaze se glicerin, ceramidi i vazelin.

Glicerin spada u humektanse, odnosno sastojke koji privlače i zadržavaju vodu u površinskim slojevima kože.

Ceramidi su lipidi koji prirodno učestvuju u izgradnji kožne barijere. Kozmetički proizvodi koji ih sadrže mogu pomoći u njezi suhe i osjetljive kože.

Vazelin stvara zaštitni sloj koji smanjuje gubitak vode kroz kožu, zbog čega može biti koristan kod izražene suhoće.

Za osobe s vrlo suhim rukama često su prikladnije bogatije kreme i masti nego lagani losioni koji sadrže mnogo vode.

Posebno je korisno nanijeti hidratantni preparat odmah nakon pranja, dok je koža još blago vlažna.

Na taj način može se pomoći očuvanju vlage koju koža inače brzo gubi.

Ako se ruke peru mnogo puta tokom dana, korisno je imati kremu na mjestu gdje se najčešće koristi, naprimjer pored lavaboa ili u torbi.

Za kožu koja je sklona iritacijama poželjno je birati proizvode bez jakih mirisa i nepotrebnih dodataka koji mogu izazvati peckanje.

Dosljedna njega obično donosi više koristi od povremenih maski koje se koriste tek kada koža postane izrazito suha.

Rukavice i mlaka voda mogu napraviti veliku razliku

Osim hidratantne kreme, važnu ulogu ima i smanjivanje svakodnevnog kontakta s faktorima koji oštećuju kožu.

Prilikom pranja posuđa i čišćenja doma korisno je nositi zaštitne rukavice. One mogu smanjiti direktan kontakt kože s deterdžentima i drugim sredstvima za čišćenje.

Ako se rukavice nose duže vrijeme, važno je spriječiti zadržavanje vlage i znoja na koži, jer i takve okolnosti mogu izazvati dodatnu iritaciju.

Prilikom izlaska na hladnoću preporučljivo je nositi odgovarajuće rukavice koje štite ruke od niskih temperatura i vjetra.

Za pranje ruku najbolje je koristiti mlaku vodu i blaga sredstva za čišćenje.

Veoma vruća voda može povećati osjećaj suhoće, naročito kod osoba čija je koža već osjetljiva.

Nakon pranja ruke treba posušiti nježnim tapkanjem, bez grubog trljanja peškirom.

Odmah zatim može se nanijeti krema ili mast koja pomaže zadržavanju vlage.

Noću, kada ruke nisu stalno izložene pranju i drugim aktivnostima, bogatiji hidratantni preparat može biti posebno praktičan.

Neke osobe nakon nanošenja odgovarajuće masti koriste i čiste pamučne rukavice, pod uslovom da im takav postupak ne izaziva nelagodu ili dodatnu iritaciju.

Najvažnije je da njega bude prilagođena stvarnim potrebama kože.

Kada ispucale ruke zahtijevaju pregled dermatologa?

Povremena suhoća ruku vrlo je česta i kod mnogih ljudi može se ublažiti pravilnom svakodnevnom njegom.

Međutim, ako se uprkos redovnom korištenju hidratantne kreme koža nastavlja pogoršavati, moguće je da se ne radi samo o običnoj sezonskoj suhoći.

Učestalo crvenilo, intenzivan svrbež, bolne pukotine i promjene koje se vraćaju mogu ukazivati na iritativni kontaktni dermatitis, ekcem ili drugo kožno stanje.

U takvim slučajevima potrebno je razmotriti faktore koji mogu izazivati iritaciju, uključujući sredstva za čišćenje, sapune i druge proizvode koji dolaze u kontakt s rukama.

Važno je obratiti se zdravstvenom stručnjaku ako pukotine postanu duboke, ako se pojavljuje krvarenje ili ako su promjene praćene izraženom boli.

Znakovi moguće infekcije, poput širenja crvenila, otoka, topline kože ili gnojnog iscjetka, zahtijevaju pravovremenu medicinsku procjenu.

U takvim okolnostima kućne maske od jogurta, banane ili meda nisu odgovarajuća zamjena za liječenje.

Zaštitna barijera kože može biti ozbiljno narušena, pa je važno dobiti odgovarajući savjet o daljnjoj njezi.