U današnjem članku pišemo o suplementima i lijekovima na koje bi osobe nakon pedesete godine trebale obratiti posebnu pažnju, naročito ako ih koriste svakodnevno ili bez stručnog savjeta. Objasnit ćemo koji preparati mogu predstavljati nepotreban rizik, zbog čega kombinovanje različitih terapija zahtijeva oprez i zašto neke navike treba preispitati prije nego što izazovu zdravstvene poteškoće.
Mnogi ljudi godinama koriste iste vitamine, tablete protiv bolova ili dodatke prehrani, smatrajući da ono što im je ranije odgovaralo mora biti korisno i kasnije. Takva navika može izgledati bezazleno, posebno kada su u pitanju preparati koji se kupuju bez recepta. Međutim, sigurnost njihove upotrebe zavisi od mnogo više faktora nego što je sama dostupnost u apoteci.
S godinama se mogu mijenjati funkcija bubrega, rad jetre, sastav tijela i osjetljivost na određene supstance. Ove promjene ne nastupaju kod svih osoba jednako niti se događaju tačno na pedeseti rođendan. Ipak, predstavljaju dobar razlog da se povremeno provjeri jesu li postojeće terapije i dodaci prehrani i dalje potrebni.
Poseban problem nastaje kada osoba istovremeno uzima nekoliko lijekova, vitamine, biljne preparate i sredstva protiv bolova. Svaki proizvod može imati određeno djelovanje, ali njihove kombinacije ponekad stvaraju neželjene interakcije.
Najvažnije pravilo jeste da se lijekovi koje je propisao ljekar ne smiju samoinicijativno bacati, smanjivati ili prestati koristiti. Nagli prekid pojedinih terapija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, čak i kada se osoba trenutno osjeća dobro.
Vitamini i minerali koji nisu uvijek bezazleni
Vitamini imaju važnu ulogu u očuvanju normalnih tjelesnih funkcija, ali to ne znači da njihove velike količine automatski donose veću korist. Organizam ima određene potrebe, a pretjerivanje s dodacima prehrani može izazvati neželjene posljedice.
Jedan od primjera jeste vitamin A, posebno njegov oblik retinola koji se nalazi u pojedinim suplementima. Dugotrajno uzimanje prevelikih količina može štetno djelovati na jetru i kosti. Zbog toga nije preporučljivo koristiti visoke doze bez jasnog medicinskog razloga.
Vitamin E također se često nalazi u preparatima koji se reklamiraju kao podrška zdravlju kože i organizma. Međutim, suplementi s visokim dozama mogu povećati rizik od krvarenja, naročito kod osoba koje koriste lijekove za sprečavanje zgrušavanja krvi.
Ni kalcij ne treba uzimati bez razmišljanja. Iako je važan za zdravlje kostiju, njegove potrebe zavise od prehrane, dobi i zdravstvenog stanja. Pretjeran unos putem dodataka može povećati rizik od određenih problema, uključujući nastanak bubrežnih kamenaca kod osjetljivih osoba.
Slično važi za vitamin D. Njegov nedostatak može zahtijevati nadoknadu, ali dugotrajno uzimanje visokih doza bez kontrole može dovesti do povišenog nivoa kalcija u krvi i oštećenja bubrega.
Željezo je još jedan dodatak koji ne bi trebalo uzimati rutinski bez utvrđene potrebe. Kod žena nakon menopauze potrebe za željezom često su manje nego tokom reproduktivnog perioda, dok se kod muškaraca potrebe određuju prema zdravstvenom stanju i prehrani. Nepotrebno uzimanje željeza može izazvati probavne tegobe i druge probleme.
Koje dodatke prehrani treba preispitati?
Vitamin A i vitamin E: Poseban oprez potreban je kod visokih doza i mogućih neželjenih posljedica.
Kalcij i vitamin D: Korisni su kada postoji potreba, ali prekomjerne količine mogu biti štetne.
Željezo: Najbolje ga je uzimati kada postoji potvrđen nedostatak ili druga medicinska indikacija.
Važno je razlikovati vitamine i minerale koji dolaze iz uobičajene prehrane od koncentrisanih preparata s velikim dozama. Uravnotežena prehrana za većinu zdravih osoba predstavlja osnovni način osiguravanja potrebnih hranjivih sastojaka, dok suplementacija ima smisla kada postoji odgovarajuća potreba.
Lijekovi protiv bolova i za spavanje zahtijevaju poseban oprez
Osim dodataka prehrani, pažnju zaslužuju i lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta. Mnogi ih smatraju sigurnim upravo zato što su lako dostupni, ali redovna upotreba bez kontrole može biti problematična.
Među njima su nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena i naproksena. Ovi lijekovi mogu pomoći kod bola i upale, ali njihova dugotrajna ili učestala upotreba povećava rizik od krvarenja iz probavnog sistema, oštećenja bubrega i određenih kardiovaskularnih komplikacija.
Rizik može biti veći kod osoba koje imaju visok krvni pritisak, bolesti srca, bubrežne probleme ili koriste lijekove za razrjeđivanje krvi. Zbog toga je važno da ljekar ili farmaceut procijeni koliko često i u kojoj dozi se takvi lijekovi smiju koristiti.
Posebnu pažnju zaslužuje i aspirin. Iako je nekim osobama propisan radi sprečavanja ponovnih kardiovaskularnih događaja, njegova samoinicijativna upotreba za prevenciju nije prikladna za svakoga. Moguća korist mora se uporediti s rizikom od krvarenja.
Drugu grupu čine određeni lijekovi za smirenje i spavanje. Benzodiazepini i srodni sedativi mogu izazvati pospanost, usporene reakcije, probleme s ravnotežom i povećan rizik od padova, posebno u starijoj dobi.
Njihova dugotrajna upotreba može dovesti i do fizičke zavisnosti. Ako ih osoba koristi redovno, nagli prekid može izazvati simptome ustezanja, pa je eventualno smanjivanje doze potrebno provoditi prema planu koji odredi ljekar.
Američko gerijatrijsko društvo u svojim Beers kriterijima posebno izdvaja lijekove koji kod starijih odraslih osoba mogu zahtijevati izbjegavanje, prilagođavanje ili dodatni oprez. Važno je naglasiti da su ti kriteriji prvenstveno namijenjeni osobama od 65 godina i starijima, a ne automatski svima nakon pedesete.
Biljni preparati i kombinovanje terapija mogu biti skriveni problem
Biljni proizvodi često se predstavljaju kao prirodna alternativa lijekovima. Međutim, prirodno porijeklo ne garantuje sigurnost, naročito kada se preparati koriste zajedno s propisanom terapijom.
Primjer je gospina trava, biljka koja može uticati na djelovanje različitih lijekova. Poznato je da može smanjiti efikasnost nekih terapija, ali i povećati rizik od neželjenih reakcija u određenim kombinacijama, posebno s lijekovima koji utiču na serotonin.
Preparati ginka također zahtijevaju oprez, naročito kod osoba koje koriste lijekove povezane sa zgrušavanjem krvi. Moguće interakcije potrebno je provjeriti prije redovnog korištenja.
Problem ne predstavljaju samo pojedinačni proizvodi. Neko može ujutro uzeti lijek za pritisak, zatim multivitamin, poslije ručka tabletu protiv bolova, a navečer biljni preparat za spavanje. Bez pregleda svih proizvoda teško je procijeniti postoji li međusobno djelovanje koje povećava rizik.
Šta uraditi prije promjene terapije?
Napravite spisak svih lijekova, vitamina, minerala i biljnih preparata koje koristite, uključujući njihove doze.
Pokažite spisak ljekaru ili farmaceutu kako bi provjerili moguće interakcije i opravdanost upotrebe.
Nemojte samostalno prekidati propisane terapije, čak ni ako sumnjate da vam određeni lijek više nije potreban.
Posebno je korisno pregledati sastav preparata koji se prodaju kao kombinacije za imunitet, kosti, kosu ili opću vitalnost. Različiti proizvodi mogu sadržavati iste vitamine i minerale, što povećava ukupan dnevni unos bez očigledne potrebe.
Osobe koje imaju hronične bolesti bubrega ili jetre trebaju dodatno obratiti pažnju na suplemente jer se neke supstance mogu sporije uklanjati iz organizma ili drugačije metabolizirati.
Prema preporukama američkog Nacionalnog instituta za starenje, zdravstvenim radnicima treba prijaviti sve lijekove i dodatke prehrani koji se koriste, uključujući proizvode kupljene bez recepta. Takav pregled može pomoći da se izbjegnu nepotrebne interakcije i neželjene posljedice.
Važno je naglasiti da pedeseta godina nije granica nakon koje određeni lijekovi ili vitamini automatski postaju zabranjeni. Mnoge terapije ostaju izuzetno važne i u kasnijoj životnoj dobi, dok se druge mogu prilagođavati u skladu s promjenama zdravstvenog stanja.
Naprimjer, lijekovi za regulaciju krvnog pritiska, dijabetesa, bolesti štitnjače ili određenih srčanih oboljenja često zahtijevaju dugotrajnu upotrebu. Njihov prekid bez stručne procjene može biti mnogo opasniji od nastavka pravilno propisanog liječenja.
Isto tako, osobe s potvrđenim nedostatkom vitamina B12, vitamina D, željeza ili drugih hranjivih sastojaka mogu imati jasnu medicinsku potrebu za suplementacijom. U takvim situacijama nije ispravno prestati uzimati preporučeni preparat samo zbog godina.
Najkorisnija promjena nakon pedesete nije bacanje svih tableta iz kućne apoteke, nego redovna procjena njihove potrebe i sigurnosti. U taj pregled treba uključiti doze, trajanje upotrebe, eventualne neželjene reakcije i nove zdravstvene dijagnoze.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika. Sve promjene propisane terapije potrebno je dogovoriti s ljekarom, a posebno je opasno naglo prekidati lijekove za smirenje, spavanje i određene hronične bolesti.
Starenje ne znači da organizmu više nisu potrebni vitamini ili lijekovi. Ono znači da se zdravstvene potrebe mogu mijenjati i da ono što je nekada bilo prikladno treba povremeno preispitati. Upravo individualni pristup, umjesto univerzalnih zabrana, omogućava sigurniju upotrebu terapija i dodataka prehrani.
